.webp){kind=icon}
Šefik Džaferović je još danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kolektivnog šefa države, već sutra svoju funkciju predat će svom nasljedniku Denisu Bećiroviću. Nakon četiri godine Džaferović za Bloomberg Adriju rekapitulira mandat koji je iza njega.
"Bosna i Hercegovina je u ovom mandatu, uprkos svim poteškoćama, napravila progres na sva tri ključna polja koja su Strategijom vanjske politike BiH definisana kao prioriteti. Napravljen je napredak na NATO putu, napredak na EU putu i napredak u regionalnoj saradnji", govori nam na početku.
Mi smo ovaj mandat u Predsjedništvu počeli i završili s NATO savezom, dodaje te kaže kako je njegov posljednji zvanični sastanak u svojstvu člana Predsjedništva BiH bio s predstavnikom NATO-a Javierom Colominom.
"Informisao sam ga da je Bosna i Hercegovina usvojila godišnje programe reformi za 2021. i 2022. godinu, čime je nastavljala ispunjavati obavezu iz poziva generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga iz decembra 2018. godine. Pokazalo se da smo, uslijed pokušaja da se blokira ispunjavanje ove obaveze, samo gubili dragocjeno vrijeme, jer se na kraju desilo ono što se trebalo desiti odmah na početku", kazao je.
Geopolitička investicija EK
Navodi kako je Bosna i Hercegovina, također, dobila preporuku Evropske komisije za dobivanje kandidatskog statusa.
"Iako je odluka prvenstveno geopolitička investicija Brisela u BiH i region, ipak je u izvještaju Evropske komisije navedeno da smo napravili određen progres u nekoliko oblasti. Konkretno, kada je riječ o Predsjedništvu, Evropska komisija je istaknula konstruktivan doprinos Predsjedništva na usklađivanju s vanjskom politikom EU. Nivo naše vanjskopolitičke usklađenosti je porastao na 81 posto tokom ovog mandata", izjavio je.
Bloomberg
Džaferović podvlači kako, također, Evropska komisija navodi da smo dali doprinos u regulisanju migracija, što je bilo moguće kroz Sporazum o readmisiji s Pakistanom i druge mjere.
"Nadalje, zaključili smo niz regionalnih sporazuma značajnih za EU integracije, od roaminga do posljednjih sporazuma vezanih za Berlinski proces, kojima smo zvanično odabrali Zajedničko regionalno tržište, u okviru Berlinskog procesa, kao formu regionalne ekonomske saradnje prihvatljivu za BiH. Zajedničko regionalno tržište nije zamjena za naš EU put, već način da se on ubrza, kao što su slični okviri bili sredstvo ubrzanja EU puta država srednje i istočne Evrope", kazao je.
Potcrtava kako je krucijalno u ovom mandatu bilo donijeti stratešku odluku da idemo u Zajedničko regionalno tržište kroz Berlinski proces, s obzirom na paralelne inicijative.
"U novom sazivu treba se držati ovog što smo potpisali i raditi na implementaciji, kako bi građani i privrednici osjetili benefite. Konkretan primjer jeste Kosovo, s kojim smo imali najtvrđi vizni režim, a novi sporazumi predviđaju da se putuje samo s ličnom kartom, kao i da se otvori tržište za naše privrednike i obratno. Na koncu, vrijednost tih sporazuma nije u njima samima, već u koristi koju donose ljudima", kazao je.
Kad je riječ o EU integracijama, izuzetno značajno pitanje jeste bio naš stav o agresiji na Ukrajinu, dodaje te kaže kako se na osnovu važećih odluka Predsjedništva uspjelo osigurati da BiH bude uz EU i NATO kada je riječ o stavovima o Ukrajini, prvenstveno u Generalnoj skupštini UN-a.
Južna interkonekcija
"BiH je podržala rezolucije, sa još 143 članice UN-a, a na osnovu stava Predsjedništva BiH o podršci teritorijalnom integritetu Ukrajine, koji je evidentno napadnut kako oružjem tako i pokušajem aneksije. Spasili smo obraz BiH, ali i vladavinu prava, jer SSP i utvrđena praksa u Predsjedništvu BiH kažu da kada EU glasa jedinstveno, onda glasa i BiH.
U svom obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a, kao i na samitu Evropske političke zajednice, govorio sam o tome da Povelja UN-a mora važiti i biti branjena, čak i kada postoje blokade u Vijeću sigurnosti, navodeći EU, NATO, Kontakt grupu za Ukrajinu i Vijeće za implementaciju mira kao multilateralne mehanizme za zaštitu principa Povelje UN-a, tj. međunarodnog mira i sigurnosti", kazao je.
Osim podrške teritorijalnom integritetu Ukrajine, odnosno Povelji UN-a, ističe kako je važno bilo suzbijanje negativnih posljedica rata u Ukrajini na ekonomiju, prvenstveno kada je riječ o energetskoj krizi i nestašicama.
"Energetska kriza je bila tema sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen u Predsjedništvu. BiH je uključena u strateški okvir EU kada je riječ o energetskoj politici kako u hitnim mjerama, poput podrške ugroženim domaćinstvima ove zime, tako i u dugoročnoj diverzifikaciji snabdijevanja gasom. Prioritet u tom smislu jeste Južna interkonekcija. Zbog blokada u Domu naroda Federacije nismo uspjeli završiti taj projekat, iako je usvojen zakon u Predstavničkom domu. U predstojećem periodu mora biti prioritet da se navedeni projekat realizira i ne smije biti prostora za opstrukcije", naveo je.
Iako je ključ na federalnom nivou, Džaferović kaže kako će Predsjedništvo imati izuzetnu ulogu, ne samo kao instanca koja mora zaključiti sporazum s Republikom Hrvatskom, već može snagom svog autoriteta djelovati i kao katalizator prema nižim nivoima.
"Iako nema direktne ovlasti kada je riječ o ekonomiji, Predsjedništvo ima snažan utjecaj. Govorio sam o našoj ulozi u Zajedničkom regionalnom tržištu. Navest ću još jedan primjer. Mi smo u ovom mandatu zaključili Revidirani sporazum o slobodnoj trgovini s Turskom, a nedavno sam informisan da je u periodu nakon zaključivanja došlo do snažnog rasta trgovinske razmjene", izjavio je.
Dodaje kako uz energiju prioritet moraju biti posljedice inflacije te kako je u nedavno objavljenom izvještaju Svjetske banke za BiH za prvih šest mjeseci ove godine navedeno da je ekonomski rast u BiH bio robustan, sa 5,9 posto, te da je potaknut snažnim privatnim investicijama i većom privatnom potrošnjom.
Opasan trend zagađenja
"Međutim, navedeno je i da se rast cijena u prvoj polovini 2022. godine ubrzao, uz neproporcionalno veći utjecaj na siromašne. To je nešto što se ne smije ignorisati i mora biti u samom vrhu prioriteta za institucije. Također, zima koja ide nas podsjeća na opasan trend zagađenja, koji je izuzetno opasan po zdravlje i živote ljudi. Potreba za čistim zrakom nas podsjeća da ubrzamo projekte čiste energije, kao što su korištenje prirodnog gasa ili izgradnja većih kapaciteta solarnih i vjetroelektrana", kazao je.
Navodi kako je govorio o značaju Programa reformi, da to nije pitanje za politička prepucavanja i širenje retorike podjela, već okvir za reforme. Primjera radi, Program reformi koji smo usvojili sadrži razne reformske oblasti, od ljudskih prava do cyber sigurnosti.
"Sve češće svjedočimo cyber napadima na institucije ili ugrožavanju prava građana na privatnost, krađama podataka i sl. Zadaća institucija jeste da provode ove reforme, kako bi pomogli građanima, kada je riječ o konkretnim pitanjima, a ne da im dodatno otežavaju život destabilizacijom, zastarjelim propisima i sl. Za Bosnu i Hercegovinu je ključno da se kreće naprijed i uvjeren sam da je, nakon teškog perioda, kada smo odbranili ustavni poredak i dostignuti nivo reformi od najtežih napada nakon Dejtona, sada vrijeme za jednu svjetliju perspektivu i pozitivnu agendu", zaključio je u razgovoru za Bloomberg Adriju Šefik Džaferović.
