text size
Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) sastaje se u četvrtak u Frankfurtu te bi trebalo donijeti nove odluke o daljnjem smjeru monetarne politike eurozone. Na sastanku sredinom lipnja prvi put su, i to za četvrtinu postotka, smanjene referentne kamatne stope nakon što je ECB u borbi s inflacijom sredinom 2022. godine počeo ciklus naglog zaoštravanja monetarne politike. Svoje očekivanje o odluci ECB-a i argumente koji stoje iza njega iznosi Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji.
ECB će na ovotjednoj sjednici smanjiti depozitnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,5 posto, dok će se spread između depozitne kamatne stope i stope refinanciranja i marginalnog financiranja smanjiti s 50 na 15 baznih bodova sukladno odluci Banke iz trećeg mjeseca ove godine.
Inflacija klizi prema dva posto na godišnjoj razini, dok proizvođačke cijene nastavljaju pad, što bi se trebalo prenijeti na niže potrošačke cijene uz niže cijene nafte na globalnim tržištima. Indeksi povjerenja menadžera u segmentu proizvodnje tavore ispod vrijednosti 50, dok uslužni sektor još odolijeva i nalazi se iznad 50. Vrijednost indeksa viša od 50 znači da menadžeri očekuju ekspanziju, a ona ispod 50 znači da očekuju kontrakciju buduće ekonomske aktivnosti.
Kad je riječ o očekivanom smanjenju spreada između referentnih kamatnih stopa, cilj je stabilizirati brzinu novca i smanjiti volatilnost na kratkoročnim tržištima novca. Ta odluka neće promijeniti monetarnu politiku ECB-a ili tijek novca, ali je namijenjena usklađivanju utjecaja trenutnih programa likvidnosti iz ere kvantitativnog popuštanja (engl. quantitative easing – QE) kroz različita dospijeća, a koja se više ne reinvestiraju. Još uvijek postoji visok višak likvidnosti u eurozoni (oko tri bilijuna eura) s malom potrebom da se poslovne banke zadužuju kod ECB-a putem stope refinanciranja ili marginalnog financiranja.
Iako su pojedini sudionici tržišta kapitala optimističniji, do kraja godine očekujemo barem još jedno rezanje za 25 baznih bodova, potaknuto nastavkom usporavanja stope rasta inflacije, uz pozitivan pogled na kretanje prinosa obveznica, odnosno rast cijena obveznica. Također, tromjesečni Euribor će do kraja godine doći do razine od tri posto, tj. oko 0,45 postotnih bodova niže negoli je danas, što će u sljedećoj godini spustiti trošak financiranja kompanija i stanovništva vezanih uz kamatnu stopu Euribor.
.webp){kind=icon}
