.webp){kind=icon}
Iako je inflacija riječ od koje se u posljednje vrijeme ne može pobjeći, ovoga puta nećemo govoriti o rastu nivoa potrošačkih cijena čije objavljivanje pomno prate kako finansijska tržišta, akademska zajednica tako i prodavci na pijaci. Govorićemo o pojmu "inflacija životnog stila", što je možda najsretniji prevod originalnog pojma "lifestyle creep". Šta to zapravo znači? Što više zarađujemo više i trošimo, ali toliko više da se to negativno odražava na naše, prije svega, dugoročne finansije i posljedično na narušavanje tog željenog i dostignutog stila života.
Potpuno je normalno da s rastom prihoda i troškovi rastu, ali problem nastaje kada je rast troškova života brži od rasta prihoda. Možda je nezahvalno o ovome govoriti u vrijeme visoke opšte stope inflacije, ali efekti "lifestyle creepa" su prisutni bez obzira na tekuće kretanje nivoa cijena i mogu negativno uticati na ono što bi svakom pojedincu trebali da budu dugoročni finansijski ciljevi (kao što je formiranje fonda za hitne slučajeve/crne dane, otplata stambenog kredita, štednja za obrazovanje djece ili štednja za penziju).
Depositphotos
Malo ko je imun na bolje i potpuno je prirodno poželjeti još jedan par cipela, bolji auto ili egzotično putovanje. Ali, dok se okrenete, vidite da vam treba još jedan ormar samo za sandale, ormarić u kupatilu za kreme, ili vas nove gume za auto iz snova koštaju cijelu mjesečnu platu. Onda se, čak i sa natprosječnim primanjima, možete naći u situaciji da živite od plate do plate, imate nepotrebne i skupe dugove po kreditnim karticama ili prekoračenja na tekućim računima. U tom slučaju svako neočekivano smanjenje u prihodima ili iznenadni trošak može vas dovesti u nove probleme s plaćanjem tekućih/obaveznih troškova i računa.
Kako da znate da ste u ovoj situaciji?
- Stvari koje su vam se nekad činile luksuzom sada vam se čine neophodnim, bilo da je riječ o novom telefonu, brendu odjeće, automobilu, putovanjima;
- Novac vam "neosjetno" bježi iz ruku. Svakodnevne sitnice, na koje možda i ne obraćate pažnju, jer ne predstavljaju velike iznose u odnosu na vaša primanja (izlasci na piće, pretplate za streaming platforme, dodatne aktivnosti za djecu), mogu dovesti do toga da na kraju mjeseca nemate predstavu na šta vam je otišla plata;
- Ne štedite više. Iako ste tokom godina imali povećanje prihoda, ako i odvajate dio za štednju/investicije, taj iznos ostaje isti i relativno se smanjuje u odnosu na druge stvari na koje trošite novac;
- Ne osjećate da imate kontrolu nad svojim novcem. Ako se na kraju mjeseca neprijatno iznenadite kada vidite koliko ste u minusu ili koliko ima duga na revolving kartici, možete biti sigurni da vaš životni stil prevazilazi vaše mogućnosti;
- Pomisao na odricanje od nekih zadovljstava/troškova djeluje poražavajuće.
Depositphotos
Kako da potrošnju držite pod kontrolom?
Inflacija životnog stila može vam izgledati kao napredak u životu. Zapravo, stalno poboljšavanje načina života naravno nije loša stvar, sve dok istovremeno vodite računa o svom finansijskom zdravlju i radite na dugoročnim ciljevima. Da biste situaciju, odnosno potrošnju držali pod kontrolom, razmislite o:
- Napravite mjesečni budžet i držite ga se. Kako se vaš prihod povećava, važno je da ponovo razmotrite i svoj budžet. Razmislite o pravilu 50/50, koje kaže da bi najmanje polovina dodatnog novca koji zaradite trebalo da ide na štednju, otplatu duga ili ulaganje, a druga polovina na nova zadovoljstva/troškove. Na taj način, svako povećanje vašeg prihoda je takođe korak ka postizanju vaših finansijskih ciljeva pored poboljšanja vašeg životnog stila. U vrijeme inflacije, možda će biti teže to učiniti, ali uvijek obratite pažnju na to koliko štedite i da li se taj iznos povećava kako više zarađujete;
- Postavite dugoročne ciljeve i pratite svoj napredak. Da li vam je privlačna pomisao da na računu u banci imate dovoljno da pokrijete svoje šestomjesečne troškove? Da li ste počeli da štedite za novi automobil? Da li štedite za svoju penziju? Ovako bitni ciljevi vam pomažu na duge staze i daju neophodan fokus;
- Kontrolišite ili eliminišite nepotrebne dugove. Kada živite iznad svojih mogućnosti i nagomilate dugove, koji su lako dostupni, ali i veoma skupi, niste se dobro pozicionirali da biste postigli dugoročne finansijske ciljeve kao što je otplata stambenog kredita u razumnom roku ili stvaranje ušteđevine za penziju;
- Automatizujte svoju štednju i investicije. Umjesto da se oslanjate na riječ datu sebi da biste se držali svojih ciljeva, postavljanje trajnih naloga može vam pomoći da spriječite da vaša potrošnja izmiče kontroli;
- Budite spremni za odlazak u penziju i druge fluktuacije u prihodima. Prekomjerna diskreciona potrošnja je posebno problematična kada vam prihod padne - naprimjer, ako izgubite posao, odete u penziju ili promijenite radni angažman zbog, naprimjer, odgajanja djece;
- Pregledajte svoju potrošnju. Gdje ide vaš novac iz nedjelje u nedjelju i iz mjeseca u mjesec? Da li su sve vaše kupovine dobre/neophodne? Smanjite mjesečni odliv. Napravite listu svojih stalnih troškova i izbacite one koji vam zaista nisu potrebni;
- Da biste izbjegli impulsivne kupovine, napravite sebi "listu za kupovinu". Stavite stavke koje želite na listu. Zatim, nakon unaprijed određenog vremena (na primjer, nedjelju ili mjesec), ako i dalje želite tu stvar, kupite je. Na tu listu možete staviti ne samo stvari, nego i iskustva kojima se radujete. Zapitajte se: Kakvo osjećanje očekujem od ove kupovine? Koja osjećanja pokušavam da izbjegnem kupovinom? Postavljanje ovih pitanja sebi prije nego što počnete da se liječite šoping terapijom može vam pomoći da izbjegnete "hedonističku traku za trčanje" - beskrajnu potragu za jednom stvari koja će nam donijeti sreću. Iako vam kupovina poklona za sebe u početku može pružiti zadovoljstvo, istraživanja sugerišu da se često vraćate na ono kako ste se ranije osjećali – to jeste, dok se ne odlučite za novu stvar da biste se osjećali srećno i ciklus ponovo počne.
Gordana Drobnjak je direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF).
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
