U Budimpešti nema mnogo zaokreta

Globalna javnost u aprilu je bila zagledana u Budimpeštu kao da je centar političkog svijeta. Naglašeni značaj izbora u toj relativno maloj zemlji dodatno je podstaknut posjetom potpredsjednika SAD-a JD Vancea, ali i naporima zvaničnika EU da se konačno riješe svoje vječite glavobolje oličene u liku i djelu Viktora Orbana. Tih aprilskih dana djelovalo je da se sudbina demokratije odlučuje po mađarskim selima za koja do tada gotovo niko nije čuo. Demokratija je trebalo da procvjeta ili propadne u zavisnosti od stava građana Debrecina ili Kečkemeta.

Kako su rezultati pristizali, Evropska unija je konačno proglasila i svoju pobjedu. Orban je ubjedljivo poražen, a novo lice Mađarske držalo je pobjednički govor. Euforija je zavladala evropskim prestonicama, pa je premijer Poljske izjavio da su Mađarska i Evropa ponovo zajedno, dok je Ursula von der Leyen poručila da je Mađarska izabrala Evropu. Iako izbor nikada nije bio između panonskih ravnica i azijskih stepa, EU je lakše disala. Simbolično, baš na Dan Evrope, Peter Magyar postao je premijer Mađarske.

Promjena tona, ne i kursa

Na osnovu prvih poteza djeluje da je Evropa imala razloga za optimizam. Peter Magyar neće biti izvor stalnih glavobolja za briselske birokrate, mada ni razloga za euforiju nema previše. U skladu sa obećanjima iz kampanje, nova vlada traži otklon od korupcije, stranačkog zapošljavanja i nepotizma, ali ne želi da učestvuje u potpunom prekomponovanju spoljnopolitičkih odnosa Mađarske. Birači su okrenuli leđa Orbanu zbog lopovluka, a ne zbog Rusije ili Kine. Upravo zato su i posjeta JD Vancea, kao i Orbanov pokušaj da Magyara predstavi kao slugu EU, promašili suštinu poruke. Građani Mađarske željeli su promjene kod kuće, u svom novčaniku, da saznaju ko je i kako mešetario sa prugom ka Beogradu, a ne da mijenjaju globalni poredak.

Bloomberg

Upravo se u tim očekivanjima krije ključ prvih poteza Petera Magyara. Nova vlada posvetila se otkrivanju afera i korupcije u sopstvenoj državi, jačanju vladavine prava i pokretanju ekonomije koja je među najsporije rastućim u Evropi. Jedan od ključnih preduslova za podsticanje rasta jeste i oslobađanje oko 17 milijardi evra koje je EU blokirala zbog manjka vladavine prava.

Mađarska između Brisela i nacionalnih interesa

Zato je Magyar i otputovao u Brisel kako bi resetovao odnose i pokušao da postigne "politički dogovor". Već sam pristup nove vlade, koja odlazi na pregovore radi dogovora, a ne radi ispunjavanja svih zahtjeva, trebalo bi da bude jasan signal da Budimpešta neće pokleknuti i početi da prihvata sve ono što je Orban odbijao. Umjesto toga, nova vlast zadržava većinu crvenih linija svojih prethodnika, ali bez nepotrebnih konfrontacija i sa manje teatralnih nastupa za medije.

Pored odmrzavanja sredstava za Budimpeštu, druga značajna tema bilo je učešće Mađarske u Paktu o migracijama i azilu, kojim se predviđa uključivanje svih država članica u novi sistem azila. Kako Pakt podrazumijeva i odredbe o raspodjeli migranata među državama članicama, Mađarska je pod Orbanom bila izrazito protiv takvog pristupa, dok Magyar djeluje podjednako riješen da migranti neće biti raspoređivani po gradovima njegove države. Ispunjavajući svoje predizborno obećanje, Magyar nije ispunio možda ni neka od prvih očekivanja Evropske unije po pitanju potpunog usklađivanja Mađarske sa politikama Brisela.

Ukrajina, migracije i granice kompromisa

Kada je riječ o Ukrajini, pozicije Mađarske djeluju gotovo nepromijenjeno. Slanje vojnika i oružja ostaje apsolutno neprihvatljivo, dok djeluje da je sam Orban svom nasljedniku učinio uslugu kada je riječ o odblokiranju dogovora na nivou EU o finansiranju duga od 90 milijardi evra za potrebe odbrane Ukrajine. U periodu nakon gubitka vlasti, a prije konstituisanja nove vlade, Orban je dozvolio da se Evropska unija sama zaduži, ali bez uključivanja Mađarske u sam dug i vraćanje preuzetih obaveza. Time je skinuo dio tereta sa nove vlade, pa je novom premijeru ostalo lakše da podrži zajedničku politiku EU bez direktnih finansijskih posljedica po Budimpeštu.

Kada je riječ o poljoprivredi, Magyar je vratio zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, čija je niska cijena ugrožavala domaće paore. Za kraj, ponovo u stilu Viktora Orbana, novi premijer naglašava da je pitanje mađarske nacionalne manjine glavni kamen spoticanja u odnosima Budimpešte i Kijeva. Djeluje da Orbanove tvrdnje u tom dijelu nisu bile samo dio ruske propagande, već izraz stvarne zabrinutosti mađarskih vlasti za sopstveni narod koji živi van granica matične države.

Ako se zadržimo na temi nacionalnih manjina, još uvijek nema jasnih izjava po pitanju položaja mađarske zajednice u Srbiji. Dok je prethodna vlast često koristila Srbiju kao pozitivan primjer dostignutih građanskih i manjinskih prava Mađara, Savez vojvođanskih Mađara bio je jedan od glavnih partnera vladajuće koalicije u Beogradu. Nova vlast nije kritikovala stanje prava u Srbiji, za razliku od Ukrajine, ali djeluje da će odlazak Balinta Pastora u štab Viktora Orbana u izbornoj noći ipak imati političke posljedice. Status SVM-a nije prioritet u prvih mjesec dana nove vlasti, ali dugoročno djeluje moguće da će biti zamijenjen novom političkom opcijom koja predstavlja Mađare u Vojvodini ili da će doći do promjena unutar same stranke.

NIS i geopolitika

Vraćajući se na druge poteze nove vlasti, stiče se utisak jasnog djelovanja u sopstvenom političkom interesu. Nova vlada prekinula je proces istupanja iz Međunarodnog krivičnog suda, koji je bio podstaknut optužnicama protiv premijera Izraela zbog aktivnosti u Gazi. Čak ni Rusija, čije je novinare Magyar tokom kampanje nazivao propagandistima, više ne zauzima izrazito negativno mjesto u nastupima novih vlasti. Naglašavajući da zavisnost od Rusije u snabdijevanju energentima nije prijatna pozicija, Rusija je ponovo postala "važan ekonomski partner".

Stvarni stav Moskve prema novim okolnostima imaće i direktan uticaj na Srbiju, kroz rješavanje situacije sa MOL Groupom i Gazpromom. Ukoliko Moskva procijeni da će nova vlast u Budimpešti dugoročno imati negativan odnos prema njenim interesima, očekuje se da Gazprom oteža ili potpuno onemogući MOL-u preuzimanje Naftne industrije Srbije. Prateći rasplet situacije oko NIS-a, možemo bolje razumjeti i stav SAD-a prema novoj vlasti u Budimpešti, ali i odnos Moskve prema novim političkim okolnostima. U ovoj geopolitičkoj igri djeluje da bi najgorču pilulu ponovo mogli da progutaju građani Srbije.

Krisztian Bocsi/Bloomberg

Upravo zato prvi mjeseci vlasti Petera Magyara pokazuju da promjene u Budimpešti nisu toliko ideološke koliko stilske prirode. Za razliku od Orbana, koji je politički kapital gradio na otvorenim sukobima sa Briselom i demonstrativnom prkosu, Magyar pokušava da isti manevarski prostor sačuva tiše, pragmatičnije i diplomatski umivenije. Sigurno bliži Evropi, ali bez spremnosti da prihvati svaki uslov koji dolazi iz Brisela, novi premijer fokus stavlja na popravljanje životnog standarda Mađara uz blago prilagođavanje dosadašnjeg spoljnopolitičkog kursa. Umjesto politike velikih istorijskih obračuna, Budimpešta sada djeluje spremna za sofisticiraniju geopolitičku igru u kojoj se nacionalni interesi ne napuštaju, već samo drugačije pakuju.

 

Komentar ne odražava nužno mišljenje uredništva Bloomberg Adrije i njenih vlasnika.