Mađarska 100 dana nakon Orbana: Fidesz se raspao, Magyar započeo brojne reforme

Danas se navršava 100 dana otkako je Peter Magyar, nekoć insajder režima koji je postao umjereni, institucionalni reformist, preuzeo uzde našeg sjevernog susjeda, okončavši 16-godišnju populističku vladavinu svog prethodnika Viktora Orbana.

Nakon povijesne pobjede na izborima u travnju, gdje je njegova stranka desnog centra Tisza osvojila dvotrećinsku većinu u parlamentu, 45-godišnjak je brzo preuzeo dužnost i započeo proces "demontaže Orbanove političke i ekonomske mafije", kako je sam rekao.

Njegova najznačajnija promjena do sada je zamjena predsjednika Tamasa Sulyoka, saveznika stranke Fidesz. Bivši predsjednik pristao je na ostavku u srpnju i potpisao ustavni amandman, ali ne bez optužbe od Magyara za kršenje vladavine prava.

Burnih 100 dana prošlo je otkako su Magyar i njegova stranka Tisza preuzeli vlast. "Tisza juri nevjerojatnom brzinom. Parlament se sastaje svaki tjedan, čak i ljeti, a promjene slijede jedna za drugom", kaže mađarski novinar i osnivač biltena Gemišt Martin Bukovics, komentirajući političku tranziciju na istoku.

No, brzina ne znači nužno profesionalnost. Kako Bukovics ističe, čini se da Tisza nije "spremna preuzeti vlast, kako su tvrdili tijekom kampanje". "Mnoge važne pozicije u vladi i javnim institucijama još su uvijek upražnjene. Očekivanja društva su nerealna; svatko želi brze promjene u svom području, po mogućnosti odmah. Zasad se sve događa u duhu improvizacije, žurbe i kaosa, ali s ciljem da do rujna ljudi u što većem broju područja osjete barem neko subjektivno olakšanje."

Spaljivanje Orbanovog nasljeđa

Magyar i Tisza proveli su cijelu gotovo dvogodišnju izbornu kampanju obećavajući biračima da će smijeniti dužnosnike koji su pomogli da Orban i njegov Fidesz ostanu na vlasti. Iako je položaj predsjednika u Mađarskoj uglavnom ceremonijalni i imenuje ga parlament, zamjena Sulyoka imala je simbolično značenje.

Politička zvijezda Petera Magyara rođena je upravo zbog skandala koji je odnio Sulyokinu prethodnicu, Katalin Novak. Stručnjak Bukovics ističe da je glavno obećanje bilo "promjena režima", te je u tom duhu Tisza uspio smijeniti Sulyoka, kojeg novinar opisuje kao "potpuno beznačajnog i uglavnom nepoznatog predsjednika zemlje široj javnosti, koji je ostao potpuno nijem tijekom cijelog Fideszovog doba".

Smjena predsjednika nije prošla bez kritika, uglavnom zato što ga je nova vlada smijenila jednostavnim ustavnim amandmanom. S druge strane, Magyar je rekao da je predsjednik više puta stavio političku lojalnost ispred odgovornosti svoje pozicije, a to je zaštita demokracije za sve Mađare. Rekao je da se nije oglasio o pitanjima poput sustavnog zlostavljanja djece pod državnom skrbi i pritiska na novinare i članove civilnog društva u posljednjem razdoblju Orbanove vladavine.

"Sulyok je simbol Fideszovih marioneta: čovjek koji je uvijek dolazio do svih svojih pozicija političkom voljom, a pritom je pazio da se dobro pozicionira i kaže ono što drugi žele čuti. Peter Magyar, koji potječe iz stare pravničke obitelji s bogatih budimskih brda, možda je posebno iritiran ovim likom", ističe Bukovics.

Borba protiv korupcije također je visoko na popisu reformi. Među zakonima koje je nova vlada već donijela su sveobuhvatni zakon protiv korupcije koji je omogućio oslobađanje zamrznutih europskih sredstava i zakon o demontiranju državnog medijskog holdinga, koji je bio jedan od ključnih stupova pro-Orbanove propagande. Parlament je također ograničio mandat premijera na dva četverogodišnja mandata, sprječavajući Orbana da se vrati. Ustavni amandman također je stvorio pravnu osnovu za osnivanje utjecajne agencije odgovorne za vraćanje pronevjerene državne imovine i kazneni progon odgovornih.

"Mađarska vlada dala je prioritet područjima reformi koja su tijekom kampanje najavljena kao ključna za tzv. rendszerváltás, odnosno promjenu državnog poretka: javni mediji, vladavina prava, reintegracija s EU, mjere protiv korupcije. Važan simboličan korak bio je i izbor novog predsjednika zemlje, Andrasa Baká", kaže Noemi Vega, mlada istraživačica na FDV-u, nabrajajući prve korake mađarske vlade.

Bloomberg

 

Andras Baka izabran je od strane parlamenta stoti dan nakon travanjskih izbora. Baka je bivši predsjednik mađarskog Vrhovnog suda, a očekuje se da će njegova pozicija biti prijelazna, a nakon njegovog imenovanja slijedi širi proces javnih konzultacija kao dio izrade novog mađarskog ustava.

"Formiranje mađarske vlade 9. svibnja donijelo je promijenjenu strukturu upravljanja, obilježenu prelaskom s takozvanih 'super-ministarstva' na 16 specijaliziranih, neovisnih ministarstava, kojima vlada nastoji preraspodijeliti administrativnu moć", objašnjava Dominik Istrate, direktor istraživanja u Aretera Public Affairs. "Nova vlada djeluje s 55 državnih tajnika. Većina novih imena su politički novaci s istaknutim profesionalnim iskustvom u svojim područjima i iskustvom iz privatnog i/ili nevladinog sektora."

Unatoč reformističkom tonu, stručnjak Bukovics izjednačava mađarskih 100 dana s "političkim upravljanjem poput Orbána, samo sada u duhu tehnokratskog populizma". "Sada su stručnjaci ti koji ponovno daju školama veću autonomiju, ugrađuju klima-uređaje u bolnice i ukidaju PDV na lijekove na recept, iako je prije bio samo 5 posto", kritizira.

Otključavanje europskih fondova

Još jedno od Mađarovih predizbornih obećanja bilo je otključavanje zamrznutih europskih fondova. Europska komisija zamrznula je gotovo 18 milijardi eura sredstava prije nekoliko godina zbog zabrinutosti oko korupcije i vladavine prava u vrijeme bivšeg premijera Orbana.

Vlada je do sada uspjela postići dogovor s Europskom komisijom o oslobađanju 16,4 milijarde eura europskih fondova, za što je usvojila zakonodavstvo koje, između ostalog, pooštrava pravila o prijavljivanju imovine političara, proširuje ovlasti Ureda za integritet suzbijanja korupcije, jača konkurenciju i transparentnost u javnoj nabavi te predviđa demontiranje sustava tzv. javnih fondova.

"Prvih sto dana pokazalo je da nova vlada daje prioritet poštivanju pravila. Povećan je naglasak na poštivanju zakona i propisa EU te na većoj usklađenosti s Unijom, što su, između ostalog, pokazale mađarske reforme u područjima vladavine prava i transparentnosti. Nakon početnih ustavnih i institucionalnih reformi, očekuje se da će se fokus vladine politike pomaknuti prema regulatorno orijentiranoj agendi, što je naznačeno jesenskim zakonodavnim planom", rekao je Istrate iz Aretera Public Affairs.

Magyar održava popularnost

Magyar ostaje popularan među biračima nakon prvih 100 dana. U istraživanju Publicus Instituta postigao je neto ocjenu popularnosti od +32 (62 posto pozitivnih mišljenja naspram 30 posto negativnih). Istraživanje je pokazalo da ostaje popularan među predstavnicima vlade i među stanovnicima gradskih središta i u manjim mjestima. Agencija 21 Kutatóközpont, u međuvremenu, procijenila je njegovu popularnost na 51 posto.

Istratin stručnjak iz Aretero Public Affairsa ističe da nedavne ankete pokazuju da podrška Tiszinoj stranci ostaje visoka i trenutno se kreće između 60 i 65 posto među odlučnim biračima, što je puno više od njihovog udjela u glasovima na izborima, koji je iznosio 53 posto.

"Ljudi su glasali za kraj Fideszovog podjarmljivanja zemlje, a upravo to Tisza sada uklanja. Zato teško može biti nepopularna u utrci za ispunjenje svojih izbornih obećanja, budući da osim nje nema drugog ozbiljnog političkog igrača. Fidesz je kao oporbena stranka potpuna šala: dok Orban priča o uspostavljanju diktature u Mađarskoj i potrebi otpora, on je u SAD-u, gleda Svjetsko prvenstvo i pije rakiju na srpskom festivalu trubača", nabraja Bukovics.

Bloomberg

 

Osjećaj da bivša vladajuća stranka sve više gubi smjer pojačan je u srpnju neočekivanom ostavkom vođe njezine parlamentarne skupine, Gergelyja Gulyasa. "Većina nekada prepoznatljivih Fideszovih političara napustila je politiku, a druga linija je potpuno nepoznata široj javnosti i bori se s nedostatkom kredibiliteta. Medijsko carstvo stranke se urušilo, a oligarsi koji su je nekoć financirali očito više nisu osobito zainteresirani da to nastave činiti", ističe.

Orbanov Fidesz osvojio je na izborima 52 mjesta u parlamentu od 199 članova, dok je druga oporbena stranka, Mi Hazank, osvojila šest mjesta. "Zbog Fideszove potrage za novim identitetom, jedina značajna oporbena snaga koja je ostala je krajnje desničarska Mi Hazank, koja je u svom antielitnom stavu i kritici mjera poduzetih tijekom pandemije Covida u mnogočemu slična slovenskoj Resnici. To je stranka koja je proizašla iz revizionističkog, velikomađarsko-nostalgičnog, neonacističkog i anticiganskog okruženja, a zbog sloma Fidesza sada se svjesno obraća biračima kojima nedostaje Orban", kaže Bukovics.

Fidesz također bilježi stalan pad javne podrške, koja se trenutno kreće između 19 i 22 posto, nakon što je na izborima dobio 40 posto glasova. Podrška krajnje desničarskoj Mi Hazank trenutno se kreće između sedam i deset posto, što je nekoliko postotnih bodova više od njezinog izbornog rezultata.

Istraživač Vegi ističe dva fenomena nove vlade: "Izražena personalizacija moći premijera, koju smo mogli primijetiti već tijekom kampanje, i službena komunikacija u kojoj se predstavnici (posebno mađarski) još uvijek zadržavaju na nedostacima prethodne vlade. Zbog stalnog osvrtanja unatrag, još uvijek imamo osjećaj da smo duboko u kampanji, kao da se nova vlada želi legitimirati suprotstavljanjem Orbánovoj vladi, umjesto da na vlastitim rezultatima gradi vlastiti politički identitet."

"Izazovi nove vlade uglavnom su unutarnje političke prirode. Među njih ubrajam održavanje povjerenja birača, poboljšanje političke kulture u društvu i uspostavljanje ravnoteže između intenzivnih reformi i stabilnosti. Za sada, unatoč padu, podrška stranci ostaje nešto ispod 60 posto; zanimljivo je da je premijera po popularnosti (za dlaku) pretekao ministar prometa i infrastrukture David Vitezy", zaključuje istraživač Vegi.

Gospodarstvo i dalje stagnira

Najnoviji podaci o mađarskom BDP-u bili su donekle razočaravajući, jer je gospodarstvo u drugom tromjesečju 2026. poraslo za samo 0,4 posto na tromjesečnoj razini. To je znatno manje od tržišnih očekivanja, koja su ojačala nakon pozitivnog iznenađenja u prvom tromjesečju.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, volumen BDP-a porastao je za 1,7 posto, što je ista stopa rasta kao i u prvom tromjesečju. Mađarsko gospodarstvo tako raste već pet uzastopnih tromjesečja. To također znači da je Mađarska konačno izašla iz razdoblja dugotrajne stagnacije, ali gospodarski rast nije osobito izražen.

Uslužni sektor najviše doprinosi učinku mađarskog gospodarstva. Unutar njega, rast je uglavnom bio potaknut stručnim, znanstvenim, tehničkim i administrativnim aktivnostima, bez većih promjena u odnosu na prvo tromjesečje. Industrija je ostala drugi glavni motor rasta u drugom tromjesečju, uz usluge, dok poljoprivreda koči gospodarski rast, također zbog ovogodišnje suše.

Na temelju gospodarske aktivnosti u prvoj polovici 2026., analitičari ING-a podigli su svoju prognozu rasta BDP-a za ovu godinu. Umjesto 1,5, sada očekuju rast od 1,9 posto. Ako prosječni tromjesečni rast u drugoj polovici godine dosegne barem 0,44 posto, što je prosjek u proteklih pet tromjesečja, velika je vjerojatnost da će rast na razini cijele godine premašiti 2 posto, dodaju.

Međutim, pozitivna očekivanja nisu bez rizika zbog nepredvidive situacije na Bliskom istoku, upozoravaju. Sve produženiji sukob u Iranu predstavlja sve veći rizik za vanjsku potražnju zbog problema u lancu opskrbe i visokih cijena energije. Slaba vanjska potražnja, poremećaji u lancu opskrbe i previranja na energetskim tržištima ne obećavaju značajno poboljšanje izvoza.

U međuvremenu, mađarski burzovni indeks BUX bilježi jedan od najboljih rezultata u Europi ove godine, dobivši gotovo 35 posto svoje vrijednosti od početka godine. Indeks je 2025. godinu zaključio na 111.031,79 bodova, zabilježivši godišnji rast od 40 posto, a ovog kolovoza prvi put u povijesti premašio je granicu od 150.000 bodova. Rastu su uglavnom pridonijele dionice naftne kompanije MOL i bankarske grupe OTP, koje se smatraju glavnim nositeljima tržišta.

Na što investitori mogu obratiti pozornost? Istrate iz Aretera Public Affairsa smatra da će usklađenost s pravilima EU ostati jedan od ključnih prioriteta vlade u budućnosti. "Za poduzeća je također važna decentraliziranija priroda donošenja odluka unutar vlade, što može zahtijevati širu uključenost dionika u odgovoru na nove regulatorne izazove i pitanja odnosa s javnošću. Istovremeno, vlada je pokazala spremnost za suradnju s poduzećima, stoga rana i kontinuirana interakcija s relevantnim dionicima postaje sve važnija."