text size
Danski energetski div Orsted, pionir u razvoju offshore vjetroelektrana, u samo nekoliko dana prošao je put od najveće krize do tračka nade. Kako piše Bloomberg, prvo je stigao hladan tuš iz Washingtona, a potom ključna podrška iz Osla.
U petak je administracija Donalda Trumpa naredila zaustavljanje radova na Revolution Windu, projektu vrijednom 6,3 milijarde dolara kod obale Rhode Islanda. Projekt je bio dovršen gotovo 80 posto, turbine su već bile postavljene, kada je stigla naredba o prekidu. Kao razlog je navedena "nacionalna sigurnost", bez detaljnijeg objašnjenja.
Odluka nije uzdrmala samo Orsted i njegove ulagače. Operator mreže ISO New England upozorio je da će stop-work nalog ugroziti sigurnost opskrbe električnom energijom u regiji, ugroziti gospodarstvo i povećati troškove potrošačima. Revolution Wind bio je, kažu, ključan u njihovim analizama pouzdanosti mreže, a odgode novih izvora električne energije mogle bi usporiti i razvoj budućih industrijskih projekata poput podatkovnih centara.
"Nepredvidivi rizici za velike projekte u završnoj fazi obeshrabrit će buduća ulaganja", poručili su iz ISO-a.
Danski Orsted gradi najveću flotu offshore vjetroelektrana izvan Kine, no projekti u SAD-u doveli su ga na rub | Bloomberg
Blokada trese energetsku mrežu i radna mjesta
Posebno pogođeni su radnici. Oko tisuću ljudi ostalo je bez posla na gradilištu Revolution Winda.
"Mnogi od njih glasali su za Trumpa, a nisu glasali da im se ukinu radna mjesta", rekao je za Bloomberg Patrick Crowley, predsjednik sindikata Rhode Island AFL-CIO. Odluka administracije, tvrdi, izazvala je ogorčenje među članstvom.
Taj paradoks dodatno naglašavaju sindikati, dok analitičari upozoravaju da blokada pogađa upravo radna mjesta koja Trump često ističe u javnosti, kao i lanac opskrbe koji se proteže sve do američkog juga i industrijskih središta poput Louisiane.
Bloomberg
Za Orsted je vijest stigla u najgorem trenutku. Samo nekoliko dana ranije kompanija je najavila dokapitalizaciju od 60 milijardi danskih kruna (9,4 milijarde dolara) kako bi stabilizirala bilancu. Tržište je burno reagiralo. Naime, dionice su u ponedjeljak potonule 16 posto na povijesni minimum, a od vrhunca početkom 2021. godine. Orsted je izgubio čak 86 posto svoje tržišne vrijednosti.
Pred izvanrednu skupštinu zakazanu za ovaj petak, na kojoj će uprava tražiti odobrenje dioničara za izdavanje novih dionica, analitičari i investitori otvoreno su sumnjali hoće li menadžment uspjeti osigurati dovoljno povjerenja. Danska država, koja drži 50,1 posto vlasništva, stala je iza plana, ali ostali veliki ulagači su šutjeli.
Bloomberg
Equinor ulazi s milijardom dolara i vraća dio povjerenja Orstedu
Upravo zato je vijest od ponedjeljka snažno odjeknula. Norveški Equinor, drugi najveći dioničar s 10 posto udjela, potvrdio je da će sudjelovati u dokapitalizaciji s do šest milijardi kruna (940 milijuna dolara). Time je Orsted dobio prvu veliku privatnu podršku uz dansku državu, što znači da je već oko 60 posto vlasničke strukture spremno pratiti plan dokapitalizacije.
Equinor je pritom otišao i korak dalje i najavio da će predložiti kandidata za Orstedov nadzorni odbor na idućoj skupštini, a u izjavi dodao da vjeruje kako će u offshore vjetroenergetici uslijediti konsolidacija i novi poslovni modeli.
"Bliža industrijska i strateška suradnja Orsteda i Equinora može donijeti vrijednost svim dioničarima", poručili su iz kompanije.
Offshore vjetroelektrane donedavno su simbol rasta obnovljivih izvora, a danas i poprište najvećih političkih i tržišnih borbi | Bloomberg
Bloomberg podsjeća da se lani između Orsteda i Equinora vodili preliminarni razgovori o mogućem spajanju, no oni su propali s promjenom uprave. Equinor se tada odlučio na kupnju 10 posto udjela putem tržišta. To ulaganje već sada nosi gubitak od više od milijardu dolara, ali norveška kompanija pokazuje spremnost ostati uz danskog partnera.
Za Orsted, koji upravlja najvećom flotom offshore vjetroelektrana izvan Kine, podrška Equinora mogla bi biti prijelomni trenutak. Kompanija još uvijek ima u gradnji 8,1 gigavat novih kapaciteta diljem svijeta, koji bi do 2027. trebali donositi 11 do 12 milijardi danskih kruna prihoda godišnje. No, bez rješenja za američke projekte i jasnijeg plana kako povratiti povjerenje tržišta, teško će izbjeći daljnje pritiske.
Istodobno, globalna slika pokazuje da tranzicija ne staje, samo se seli. Prema BloombergNEF-u, u prvoj polovici 2025. svjetska ulaganja u obnovljive izvore dosegnula su 386,5 milijardi dolara, što je rekordno polugodište.
Bloomberg
Dok su američka ulaganja pala 36 posto nakon ukidanja Bidenovih poticaja, Europa je skočila 63 posto na gotovo 76 milijardi dolara i po prvi je put preuzela SAD-u drugo mjesto iza Kine. Kompanije poput TotalEnergiesa i RWE-a otvoreno preusmjeravaju svoje offshore planove iz SAD-a prema Sjevernom moru. "Revolucija čiste energije ne gubi protiv Trumpa. Ona se jednostavno seli, ostavljajući SAD iza sebe", napisali su analitičari BNEF-a.
Ovaj tjedan stoga će biti ključan jer će izvanredna skupština i detalji dokapitalizacije pokazati vjeruju li ulagači da Orsted, nekadašnji simbol uspješne zelene tranzicije, još uvijek može ostati predvodnik u globalnoj vjetroenergetici ili će njegov američki krah ostati opomena cijeloj industriji.
.webp){kind=icon}
