Toplinski val koji pustoši Evropu dodatno je ojačao argumente za jedan od najambicioznijih klimatskih ciljeva koje je Brisel dosad predložio. No mnoge članice Evropske unije i dalje nisu uvjerene.
Evropska komisija, izvršno tijelo Unije, u srijedu će predložiti obavezujući zakon kojim bi se emisije stakleničkih plinova do 2040. godine smanjile za 90 posto, u sklopu šireg cilja da EU do sredine stoljeća postigne klimatsku neutralnost. Time Unija pokazuje da je i dalje odlučna u borbi protiv globalnog zagrijavanja, ali je istovremeno prisiljena ponuditi različite "olakšice" kako bi državama članicama olakšala ispunjavanje tog zahtjevnog cilja.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump po drugi put povukao SAD iz povijesnog Pariškog sporazuma, pritisak je na Evropi da preuzme inicijativu. No evropski čelnici u isto su vrijeme zaokupljeni - povećavaju izdvajanja za obranu, vode trgovinski rat s Washingtonom i pokušavaju zaštititi tradicionalne industrije koje pritišću visoke cijene energije.
Pred Evropskom unijom sada su mjeseci teških pregovora, a na stolu su ključne odluke.
Dogovor o cilju za 2040. odgađa se već mjesecima
Dogovor o cilju za 2040. odgađa se već mjesecima jer je povjerenik za klimu Wopke Hoekstra obilazio evropske prijestonice u pokušaju da osigura podršku za plan smanjenja emisija za 90 posto - što naučnici smatraju nužnim minimumom da bi Unija ispunila svoje klimatske obaveze. Hoekstra je čekao i ishod ključnih izbora u Njemačkoj i Poljskoj.
Poruka koju je dobio bila je jasna: bez dovoljno fleksibilnosti i tzv. popratnih uslova poput ulaganja u elektroenergetske mreže, neće moći osigurati većinu ni u Evropskom parlamentu ni među državama članicama u Vijeću EU-a.
"Ne vidimo većinu ni u parlamentu ni u Vijeću za bilo koji cilj za 2040. bez fleksibilnosti", rekao je europarlamentarac Peter Liese iz Evropske pučke stranke, najveće političke grupe u parlamentu. "Evropa će konačno stvoriti uvjete da se ti ciljevi stvarno mogu postići".
Kako EU planira postići klimatsku neutralnost | Bloomberg
Rješenje - države članice mogle bi iskoristiti jeftinije međunarodne ugljične kredite?
Hoekstrin prijedlog oslanja se na to da bi države članice mogle iskoristiti jeftinije međunarodne ugljične kredite, kojima upravlja UN, kako bi ispunile oko tri posto cilja za 2040. godinu. No zasad nije jasno kako bi to tačno funkcionisalo, posebno s obzirom na to da je prethodni pokušaj korištenja takvih kredita u sklopu Protokola iz Kyota završio neuspjehom.
Prema nacrtu prijedloga, za razliku od ranijih pokušaja, ti krediti ne bi ulazili u evropski sistem trgovanja emisijama i mogli bi se koristiti tek od druge polovice desetljeća. Osim toga, zemlje koje nude takve kredite morale bi imati vlastite klimatske ciljeve usklađene s Pariškim sporazumom, odnosno ograničavanjem globalnog zagrijavanja na najviše 1,5 Celzijevih stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
I dalje postoje sumnje hoće li na tržištu uopće biti dovoljno kvalitetnih kredita i koliko će oni stajati. Pravila UN-a iz članka 6, koja su dogovorena prošlog novembra, vjerovatno će se ionako morati postupno ukinuti prije sredine stoljeća jer ih klimatski cilj EU-a za 2050. ne dopušta.
Političke prepreke - upitna saglasnost članica EU
Cilj za 2040. može stupiti na snagu tek nakon što ga dogovore sve članice EU-a i Evropski parlament. Već sada postoje napetosti oko nivoa ambicije i dinamike dogovora.
Na summitu čelnika EU-a prošle sedmice u Briselu, skupina lidera predvođena francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom istaknula je kako je važno da dekarbonizacija i konkurentnost idu ruku pod ruku. Češki premijer Petr Fiala pak potpuno je odbacio prijedlog o smanjenju emisija za 90 posto i zatražio realniji cilj.
Dovoljno bi bilo da se Francuska i nekoliko manjih država usprotive pa da cilj za 2040. padne u vodu.
Ni u Evropskom parlamentu situacija nije jednostavnija - najveća politička skupina, Evropska pučka stranka (EPP), podijeljena je oko toga koliko odlučno EU treba provoditi svoje klimatske ciljeve. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja dolazi upravo iz te stranke, balansira na tankoj žici pokušavajući sačuvati svoju centrističku koaliciju: socijalisti i liberali traže da ostane dosljedna zelenoj agendi, u protivnom bi mogla izgubiti potporu dviju ključnih saveznica u parlamentu.
Međunarodne obaveze
Dio razloga zašto Komisija sada želi predložiti cilj za 2040. jeste i to što do septembra mora UN-u predati ažurirani klimatski plan za 2035. godinu, poznat kao Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC). Dva mjeseca kasnije svjetski čelnici okupljaju se u Brazilu na COP30 kako bi razgovarali koliko je svijet još uvijek daleko od zacrtanog puta.
Komisija planira taj cilj za 2035. izračunati povlačenjem crte između ciljeva za 2030. i 2040. godinu, što bi značilo ambiciju smanjenja emisija za otprilike 72,5 posto.
Problem je što NDC mora jednoglasno odobriti svih 27 članica Unije, pa bi svaka zadrška ili neslaganje moglo prisiliti EU da predloži slabiji cilj - što bi naštetilo ugledu Unije kao globalnog klimatskog lidera.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...