Donald Trump započeo je povlačenje SAD-a iz povijesnog Pariškog sporazuma, što predstavlja još jedan korak unatrag u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena od najbogatije zemlje svijeta.
Ovaj potez nije iznenadio, s obzirom na to da je Trump već tijekom prvog mandata povukao SAD iz sporazuma o smanjenju emisija i tijekom kampanje obećao to ponoviti. Ipak, odluka da započne taj proces već nekoliko sati nakon inauguracije pokazuje ozbiljnost njegove namjere da brzo preoblikuje američku energetsku i klimatsku politiku.
"Odmah povlačim SAD iz nepravednog, jednostranog Pariškog klimatskog sporazuma", izjavio je Trump prije nego što je potpisao pismo kojim obavještava Ujedinjene narode o namjeri SAD-a da napusti sporazum. "Sjedinjene Države neće sabotirati vlastitu industriju dok Kina zagađuje bez posljedica", dodao je.
Povlačenje iz Pariškog sporazuma dio je šireg paketa promjena koje je Trump pokrenuo već prvog dana povratka u Bijelu kuću. Njegova politika sada se okreće promoviranju fosilnih goriva umjesto borbi protiv klimatskih promjena.
Trumpova naredba ukida financijsku potporu SAD-a Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama, koja je temelj sporazuma. Također je povučena Američka međunarodna klimatska financijska strategija, koja je usmjeravala milijarde dolara za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv posljedica globalnog zagrijavanja. U skladu s ovom direktivom, službenici sada moraju prioritet staviti na ekonomsku učinkovitost i prosperitet SAD-a u svim vanjskopolitičkim energetskim inicijativama.
Trump je samo nekoliko sati nakon inauguracije započeo povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma | Bloomberg
Što je Pariški sporazum?
Naš planet uživao je relativno stabilnu klimu posljednjih 11.000 godina, što je omogućilo razvoj poljoprivrede i civilizacije kakvu poznajemo, sve do industrijske revolucije. Pariški sporazum, usvojen 2015. godine na klimatskom summitu Ujedinjenih naroda, postavlja cilj zadržavanja globalnih temperatura unutar sličnog raspona, sprječavajući porast veći od 1,5 do 2 stupnja Celzija.
Iako se možda ne čini kao velika razlika, klimatske promjene već su postale dovoljno ozbiljne da pogoršaju vremenske nepogode diljem svijeta, uključujući požare koji su ovog mjeseca poharali Los Angeles i sravnili cijele zajednice.
Sporazum, međutim, nije pravno obvezujući. Svaka država samostalno određuje ciljeve smanjenja emisija i načine kako ih postići. Iako je usvajanje sporazuma bilo važan korak naprijed, ubrzano pogoršavanje klimatskih promjena pokazalo je slabosti ovakvog pristupa.
Iako povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma neće biti odmah provedeno, postupak započinje formalnim obavještavanjem UN-a, nakon čega slijedi jednogodišnji period čekanja na stupanje na snagu.
Već i sama najava povlačenja izazvala je nemire u globalnoj klimatskoj diplomaciji, bacajući sjenu na posljednji godišnji UN-ov klimatski summit COP29, održan u Azerbajdžanu u studenom prošle godine.
SAD, kao drugi najveći emiter stakleničkih plinova, odmah iza Kine, smatran je ključnim liderom u globalnim naporima za smanjenje zagrijavanja planeta. Trumpova odluka da se povuče otvara pitanja o tome može li tridesetogodišnji međunarodni okvir za borbu protiv klimatskih promjena biti dovoljno snažan da odgovori na ove izazove.
Ekološki aktivisti oštro su osudili Trumpovu odluku, optužujući SAD za odbijanje odgovornosti u borbi protiv globalnog zagrijavanja, dok ignorira ekonomske koristi povezane s razvojem čistih i obnovljivih izvora energije.
"Prijelaz na niskougljično gospodarstvo već je u tijeku", rekao je Ani Dasgupta, predsjednik Svjetskog instituta za resurse. "Odlazak iz Pariškog sporazuma neće zaštititi Amerikance od klimatskih utjecaja, ali će dati Kini i Europskoj uniji konkurentsku prednost u rastućem sektoru čiste energije", rekao je Dasgupta, a prenosi Bloomberg.
Najava povlačenja SAD-a bacila je sjenu na prošlogodišnji COP29 i oslabjela globalnu klimatsku diplomaciju | Bloomberg
Utjecaj SAD-a na globalnu ravnotežu moći
Analitičari i diplomati predviđaju da bi najnovije povlačenje SAD-a moglo prebaciti ravnotežu moći prema drugim zemljama, poput Kine, koja bilježi rekorde u instalaciji kapaciteta obnovljive energije i izvozi tehnologiju bez emisija unatoč oslanjanju na ugljen.
Europski klimatski lideri istaknuli su odlučnost da američko povlačenje neće zaustaviti globalnu akciju.
"Multilateralna klimatska akcija pokazala je otpornost i jača je od politike i strategija bilo koje pojedine zemlje", izjavila je Laurence Tubiana, ključna autorica Pariškog sporazuma i izvršna direktorica Europske klimatske zaklade.
Osim što se povlači iz Pariškog sporazuma, Trump planira poništiti niz federalnih politika koje su ključne za ostvarenje američkih obećanja o smanjenju emisija, uključujući cilj smanjenja emisija za od 50 do 52 posto u odnosu na razine iz 2005. do kraja desetljeća.
Kako piše Bloomberg, lokalni lideri i poslovna zajednica najavljuju nastavak napora za smanjenje emisija i poticanje energije bez ugljika, no analitičari upozoravaju da bez snažne savezne akcije ti napori neće biti dovoljni.
Protivnici sudjelovanja SAD-a u Pariškom sporazumu pozdravili su Trumpov potez, tvrdeći da je sporazum štetio ekonomiji i dopuštao drugim zemljama da diktiraju energetsku politiku SAD-a, dok sami ne ispunjavaju vlastite ciljeve.
Trump tvrdi da će SAD "uštedjeti više od bilijun dolara" povlačenjem iz sporazuma.
Povlačenje SAD-a moglo bi usporiti razvoj obnovljivih izvora energije dok konkurenti poput Kine bilježe rekorde | Depositphotos
Pristaše Pariškog sporazuma, uključujući poslovne lidere i republikance koji su 2017. bezuspješno pozivali Trumpa da ostane u sporazumu, smatraju da bi SAD imao veći utjecaj u globalnim pregovorima kada bi zadržao članstvo. Time bi mogao podržati izvoz američke energije, uključujući prirodni plin koji sagorijeva čišće od ugljena.
Tijekom prvog Trumpovog mandata, administracija je igrala ulogu svojevrsnog "smetala" na klimatskim pregovorima, promovirajući fosilna goriva dok je povlačenje iz Pariškog sporazuma još bilo u tijeku. Prvi izlazak SAD-a iz sporazuma bio je kratak, stupio je na snagu 4. studenog 2020. godine, neposredno prije izbora. Bivši predsjednik Joe Biden odmah po inauguraciji u siječnju 2021. vratio je SAD u sporazum.
Jednostavnost kojom američki predsjednik može povući SAD iz Pariškog sporazuma temelji se na tome što je sporazum klasificiran kao izvršni, a ne kao međunarodni ugovor koji zahtijeva odobrenje Senata. Američki pregovarači su 2015. godine namjerno odabrali formulaciju "trebalo bi" umjesto "mora" u dokumentu kako bi zaobišli potrebu za odobravanjem u Senatu.
.webp){kind=icon}
