Tri toplotna talasa u samo šest sedmica i najtopliji juni u historiji mjerenja. Sa tim se suočila zapadna Evropa na početku ovog ljeta. Toplotni talas koji je zahvatio kontinent nakon 20. juna donio je temperature koje su bile i do 2,5 stepena Celzija više nego prije oko 30 godina, odnosno vjerovatno oko 3,5 stepena više nego prije 50 godina, pokazuje analiza organizacije ClimaMeter.
Tokom juna oko 327 miliona ljudi bilo je izloženo toplotnim talasima, koji su utejcali na privrednu aktivnost vrijednu 15,6 biliona dolara. Čak 264 miliona ljudi, odnosno 81 posto svih koji su bili pogođeni toplotnim talasom, suočilo se s ekstremnim vremenskim uslovima, dok su visoke temperature pogodile privrednu aktivnost vrijednu 13,4 biliona dolara, odnosno 86 posto ukupne ekonomske aktivnosti obuhvaćene analizom.
"Toplotni talas koji je pogodio zapadnu Evropu u junu 2026. godine posljedica je kombinacije klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, koje su podigle osnovni nivo temperatura i prirodne klimatske promjenljivosti, koja je dovela do formiranja dugotrajne 'toplotne kupole' (heat dome). Kako se sve dogodilo neposredno nakon ljetne dugodnevice, kada je Sunčevo zračenje najintenzivnije, rezultat su bile izuzetno visoke temperature širom zapadne Evrope", navodi se u analizi.
Naučnici upozoravaju da će ovakve pojave biti sve učestalije i intenzivnije, kao i da će ljudima biti sve teže da im se prilagode.
"U narednim decenijama nećemo se suočavati samo sa snažnijim toplotnim talasima, već i s talasima koji će prethodne temperaturne rekorde nadmašivati za znatno veće razlike. Broj ljudi izloženih ekstremnim vrućinama na globalnom nivou više ne raste linearno, već eksponencijalno, kao posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem", navode analitičari organizacije ClimaMeter.
Samo petina evropskih domaćinstava ima klima-uređaj
Tokom toplotnog talasa u Francuskoj stotine kupaca čekale su u redovima ispred supermarketa Lidl kako bi kupile uređaje za rashlađivanje. Redovi su se formirali nakon što je trgovački lanac najavio prodaju 200.000 ventilatora i prenosnih klima-uređaja. Ispred jedne prodavnice u Parizu oko 200 ljudi čekalo je dva sata, dok su u Nantesu, zapadno od francuske prijestonice, ulazna vrata supermarketa oštećena dok su se ljudi gurali da uđu. Na drugim snimcima vide se kupci koji se svađaju i guraju, dok su ispred prodavnica bili raspoređeni i policajci.
Prema zvaničnim podacima, klima-uređaj ima 55 posto domaćinstava u Hrvatskoj, čime se ta zemlja nalazi na drugom mjestu u Evropi. Ispred nje je samo Italija, gdje klimatizaciju ima 56 posto domaćinstava. U Španiji klima-uređaj posjeduje oko 45 posto domaćinstava, dok ga u Francuskoj ima tek svako četvrto domaćinstvo. U Njemačkoj je klimatiziran svaki peti dom, a u Belgiji tek svaki deseti. U Sloveniji je udio sličan evropskom prosjeku od 20 posto, ali su nakon posljednjeg toplotnog talasa prodavnice ostale bez velikog dijela zaliha klima-uređaja.
Pixsell
Prema riječima Zdravka Saveskog, naučnog saradnika Instituta za društvene i humanističke nauke u Skoplju i ekološkog aktiviste, klima-uređaji mogu se smatrati jednim od energetski efikasnih rješenja za grijanje, ali to nije slučaj kada je riječ o hlađenju.
"Klima-uređaji nisu energetski efikasno rješenje za hlađenje, što zna svako domaćinstvo kada dobije račun za struju. Posljedice nekontroliranog korištenja klima-uređaja, odnosno njihovog dugotrajnog rada i podešavanja na veoma niske temperature, nisu samo ekonomske već i ekološke. Klima-uređaj koji snižava temperaturu u zatvorenom prostoru istovremeno povećava temperaturu napolju. Kada se klima-uređaji masovno koriste, to utječe na temperaturu i mikroklimu u stambenim blokovima, posebno u gušće izgrađenim naseljima, na ulicama i, kumulativno, u čitavim gradovima", rekao je Saveski za Bloomberg Adriju.
Potrebna su nova arhitektonska pravila
Većina stambenih zgrada u Njemačkoj i sjevernoj Evropi projektirana je tako da zadržava toplotu, koja je neophodna tokom dugih zimskih mjeseci. Upravo takav način gradnje danas dodatno pogoršava problem pregrijavanja.
"Nova zgrada može biti projektirana tako da zahtijeva manje hlađenja i da koristi alternativna rješenja umjesto klasičnih sistema klimatizacije", rekao je Jean-Sébastien Broc iz Instituta za evropsku energetsku i klimatsku politiku tokom toplotnog talasa u julu prošle godine.
Takva rješenja podrazumijevaju arhitektonski dizajn koji omogućava prirodno strujanje zraka kroz prostorije, kao i upotrebu materijala koji manje zadržavaju toplotu. Pored toga, primjenjuju se efikasniji sistemi zaštite od sunca, poput roletni, tendi i krovnih nadstrešnica.
Ipak, nova arhitektonska rješenja neće biti dovoljna u uslovima sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava.
"Može se očekivati da će i u zemljama s hladnijom klimom od balkanske rasti potražnja za klima-uređajima i njihova upotreba. Tome dodatno doprinosi raširena individualistička ideologija, koja negira lični doprinos općem dobru i podstiče ljude da klima-uređaje vide kao osnovno rješenje za hlađenje", kaže Saveski.
Klimatizacija postala i političko pitanje
Dodatni problem, na primjer u Parizu, predstavljaju zgrade iz 19. vijeka koje su zaštitni znak gradske vizure. Građani po pravilu ne mogu dobiti dozvolu za postavljanje vanjskih jedinica klima-uređaja, jer propisi o zaštiti kulturnog naslijeđa štite ujednačen izgled gradskih fasada i krovova.
Kako se približavaju predsjednički izbori naredne godine, tako se u Francuskoj sve više rasplamsava i rasprava o klimatizaciji. Krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (Rassemblement National) Marine le Pen najglasniji je zagovornik šire upotrebe klima-uređaja. Zalaže se za nacionalni "plan klimatizacije", kojim bi sve škole i bolnice bile opremljene sistemima za hlađenje, kao i za državom garantirane beskamatne kredite u vrijednosti od 23 milijarde dolara, kako bi se pomogla ugradnja klimatizacije u 30-40 miliona domaćinstava.
Stavovi ljevice su podijeljeni. Zeleni, koji su tradicionalno bili najveći skeptici prema klimatizaciji, postepeno mijenjaju retoriku. Liderica stranke Marine Tondelier priznala je da je hlađenje sada neophodno barem u pojedinim školama i bolnicama.
S druge strane, lider krajnje ljevice i stranke Nepokorena Francuska Jean-Luc Mélenchon upozorio je na masovno uvođenje klimatizacije, ocijenivši da bi njeno postavljanje svuda "značilo izazivanje još veće štete".
Ipak, za sve veći broj Francuza, bez obzira na to koliko se pojedinačno trude da doprinesu borbi protiv klimatskih promjena, suočavanje s njihovim posljedicama više nije pitanje izbora, već nužnost.
Saveski smatra da će, kako se klimatska kriza bude produbljivala, svaku ekološku regulativu biti sve teže sprovoditi.
"Sve dok se ne dovede u pitanje mentalitet 'moj novac, trošim ga kako želim' i individualističko zanemarivanje sopstvenog doprinosa općem dobru, nijedna vlast neće rizikovati sukob s biračima sprovodeći mjere koje štite njihove dugoročne interese umjesto da zadovoljavaju kratkoročne. Činjenica da se veliki broj ljudi naziva ekolozima, a pritom ne problematizira neodgovornu upotrebu klima-uređaja niti ograničava sopstvenu potrošnju, pokazuje da smo, uprkos klimatskoj krizi, i dalje daleko od otvaranja tabu-teme neograničenog korištenja klima-uređaja za hlađenje", rekao je.
Začarani krug - 10 posto potrošnje električne energije odlazi na hlađenje
Najnoviji podaci evropskog statističkog zavoda Eurostat pokazuju da je, iako je potrošnja energije za grijanje zgrada u 2024. godini blago smanjena, potrošnja energije za hlađenje porasla za 15,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Na globalnom nivou, hlađenje čini oko 10 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije. Međutim, kako se veliki dio te električne energije i dalje proizvodi iz fosilnih goriva, koja doprinose zagađenju i zagrijavanju planete, to dodatno pogoršava problem. Istovremeno, različita istraživanja pokazuju da masovna upotreba klima-uređaja može povećati vanjsku temperaturu za nekoliko stepeni i tako stvoriti začarani krug.
Prema podacima organizacije Energy Saving Trust, prosječan prijenosni klima-uređaj koji radi osam sati dnevno tokom ljeta može proizvesti oko 4,87 kilograma emisija ugljen-dioksida (CO₂). To je približno jednako količini emisija nastalih vožnjom automobila na udaljenosti od oko 30 kilometara.
U Francuskoj se, međutim, taj argument sudara sa činjenicom da oko 95 posto električne energije dolazi iz izvora s niskim emisijama ugljika, prije svega iz nuklearnih elektrana. Zbog toga korištenje klimatizacije u Francuskoj ima znatno manji ugljični otisak nego u zemljama poput Poljske ili Njemačke, gdje fosilna goriva i dalje čine znatno veći dio proizvodnje električne energije.
.webp){kind=icon}
