Stavros Moraitis već više od tri decenije lovi ribu u azurno plavim vodama oko grčkog ostrva Milos. Navikao je da se nadmeće za ulov sa sredozemnim medvjedicama, rijetkom vrstom foke, sve dok mu globalno zagrijavanje nije donijelo daleko proždrljivijeg takmaca: srebrenoprugu napuhaču.
Kako se mora zagrijavaju, ova vrsta migrira iz tropskih voda Indijskog okeana u Sredozemlje preko Sueckog kanala. Saa zubima koji mogu da presjeku i metalne limenke i tijelom koje sadrži neurotoksin hiljadu puta jači od cijanida, ima veoma malo prirodnih neprijatelja.
Ova vrsta se u grčkim vodama prvi put pojavila 2005. godine, ali je broj jednik u proteklih nekoliko godina naglo porastao. Prilagodljiva i izuzetno proždrljiva napuhača koju u Grčkoj zovu "zečja glava" u skladu sa latinskim nazivom Lagocephalus sceleratus, ozbiljno ugrožava ribarsku industriju, koja je ekonomska okosnica mnogih priobalnih zajednica.
"Izuzetno je proždrljiv i ulov nam je sada manji za 30 do 40 posto u odnosu na pre samo nekoliko godina", kaže Moraitis, koji je nastavio porodičnu tradiciju ribolova na orade, grgeče i lignje oko Milosa i susednih Kiklada - Kimolosa i Poliegosa.
Grčke vlasti su bile primorane da reaguju pošto je druga po veličini ribarska flota u Evropskoj uniji postala ugrožena. U pilot-fazi, vlada je izdvojila 1,5 miliona eura kako bi podstakla ribare da love invazivnu napuhaču. Za svaki kilogram ulovljene ribe isplaćuje se 5,33 eura, navodi grčki ministar ruralnog razvoja i hrane Margaritis Schinas.
Ovo je prvi ovakav odgovor Grčke na pretnju neke invazivne vrste, izazvanu klimatskih promjenama, pri čemu su ugroženi i morski biodiverzitet i egzistencija gotovo 16.000 ribara. Napuhača jede i odrasle i mlade jedinke drugih vrsta, dok se istovremeno bori za hranu, dodatno opterećujući morske ekosisteme već pogođene zagrijavanjem mora.
Prosječne temperature vode u Sredozemnom moru porasle su za više od tri stepena Celzijusa iznad dugoročnog prosjeka, pokazuju podaci Sistema za posmatranje i prognozu priobalja Balearskih ostrva. U junu su globalne temperature površine mora dostigle 20,86 stepeni Celzijusa, što je najviša temperatura koja je dosad zabilježena u tom periodu godine. Rastu temperature dodatno je doprinjela klimatska pojava El Ninjo, navodi Služba za klimatske promjene Kopernik.
Depositphotos
Globalno zagrijavanje pokreće invaziju niza morskih vrsta. Iako ima otrovne bodljama, riba lav čije su prirodno stanište Indijski i Tihi okean, postala je delikates na Kipru, a proširila se i u grčkim vodama. Prošle godine britanski ribari zabilježili su rekordne ulove hobotnica pošto se Atlantik zagrijava. Veći broj hobotnica, međutim, šteti populaciji školjaka jer se njima hrane. Zagrijavanje mora utječe i na planktone koji čine osnovu u morskom lancu ishrane.
Kako se broj napuhača naglo povećava, Grčka će pilot-projekat usmeriti na Krit i južni Egej, koji su posebno ugroženi. Ribari će se uhvatiti u koštac sa vrstom čija četiri zuba, spojena u vilici nalik zečjoj, mogu da probiju obične ribarske mreže.
Ta snažna vilica izazvala je i talas reakcija na društvenim mrežama u Grčkoj ovog ljeta, uz tvrdnje da napuhače napadaju kupače. Ipak, u zemlji gde je turizam glavna privredna grana, stvarnost je manje dramatična: zabilježen je samo jedan napad, i to na Kritu prije četiri godine, navodi Helenski centar za morske istraživanja.
Zastrašujuću reputaciju ove ribe dodatno podstiče njena toksičnost. Ukoliko se pojede, njen otrov može izazvati slabost mišića, paralizu i disajne tegobe koje mogu biti opasne po život. Iako se ova riba smatra delikatesom u Japanu, gdje je pripremaju isključivo specijalizovani kuvari, konzumacija u Evropi je strogo zabranjena.
Kupači ne bi trebalo da budu pretjerano zabrinuti, jer ribe izbjegavaju ljude, navodi Giorgos Tserpes, direktor istraživanja u Helenskom centru za istraživanje mora.
"Mislim da ne postoji opasnost", rekao je on, uz napomenu da će ove vrste vjerovatno dugoročno postati dio grčkog ekosistema. "Klimatske promjene pogoduju ovakvim ribama."
Do istog zaključka dolazi i Moraitis, koji je i predsjednik Ribarskog udruženja Milosa. Čak i ako se istrebljivanje populacije sprovede širom Grčke, potreba za specijalizovanim mrežama učiniće ga skupim i vjerovatno neće moći da značajno smanji brojnost ove vrste.
"Istrebljivanje je korak u dobrom pravcu, ali se kasno krenulo s tim", rekao je Moraitis. "Napuhača će ostati."
.webp){kind=icon}
