Crni petak možda je započeo u SAD-u, ali danas je globalni šoping događaj koji je u potpunosti zaživio i u Evropi. Istraživanja pokazuju da je, unatoč geopolitičkim napetostima i rastu troškova života, raspoloženje evropskih potrošača i dalje iznenađujuće stabilno.
PwC-ova anketa među deset hiljada Evropljana otkrila je da gotovo dvije trećine njih planira kupiti barem jedan proizvod tokom Black Friday i Cyber Monday vikenda, s prosječnom potrošnjom od 268 eura. A 14 posto ispitanika planira potrošiti barem 500 eura, što dovoljno govori o tome koliko se ovaj trend ukorijenio na starom kontinentu.
No dok brojni kupci s guštom pune košarice, iza scene se odvija priča koja nije nimalo glamurozna ni uzbudljiva. Prema analizi Transport & Environmenta iz 2022. godine, kamioni koji prevoze pakete kupljene za vrijeme Crnog petka proizveli su oko 1,2 miliona tona CO₂, što je 94 posto više nego u prosječnoj sedmici. Ako uzmemo u obzir rast e-commercea i sve veće očekivanje kupaca da njihov paket stigne dan nakon kupovine, pa čak i isti dan, emisije iz transporta samo su jedan mali dio ekološkog otiska ove kupovne groznice.
Šta se krije iza Black Friday sniženja
Zapravo, cijeli Black Friday počiva na iluziji štednje. Organizacija pod nazivom Which? je u svom istraživanju otkrila da je devet od deset "Black Friday popusta" zapravo bilo jeftinije ili barem jednako skupo tokom godine. Mnoge trgovine redovno podignu cijenu uređaja ili odjeće sedmicama prije akcije kako bi kasnije izgledalo kao da su ih dramatično snizile. Potrošači, pod pritiskom masovne reklamne kampanje i vremenski ograničenih ponuda, često kupuju impulsivno, samo da bi kasnije shvatili da su nasjeli na trik. Nije slučajnost da više od polovice kupaca kasnije žali zbog barem jedne kupovine koju su napravili tokom Crnog petka.
Tada nastaje novi problem, a to je lavina povrata. U danima koji slijede nakon Crnog petka broj vraćenih proizvoda poraste i do 143 posto. Svaki taj povrat znači nove dostave, dodatnu potrošnju energije, ponovno pakiranje ili čišćenje proizvoda, a prečesto i bacanje artikala koji se više ne mogu prodati kao novi. U Sjedinjenim Državama emisije povezane s povratima usporedive su s tri miliona automobila na cesti. Kada se uzme u obzir da pojedini brendovi jednostavno spaljuju ili bacaju vraćene proizvode jer im je jeftinije nego ponovno stavljanje u prodaju, jasno je da se Black Friday pretvara u začarani krug proizvodnje i otpada.
Kupci ove godine planiraju potrošiti u prosjeku 268 eura tokom Black Friday vikenda | Bloomberg
Nije samo povrat robe problematičan. Proizvodi kupljeni u Black Friday sedmici u prosjeku imaju kraći životni vijek. Studije pokazuju da čak 80 posto proizvoda kupljenih tokom Black Friday akcija završi u otpadu nakon samo nekoliko korištenja. To je posebno vidljivo kod jeftine elektronike, modnih dodataka i kućanskih gadgeta. Čak i kada ih kupci ne vrate, vrlo brzo im se smanjuje vrijednost ili prestaju raditi, što dovodi do još jedne runde kupovine i još jednog komada otpada na odlagalištu. Simbolično, 2022. godine ljudi su odbacili 5,3 milijarde mobilnih telefona, a velika većina nije reciklirana, iako sadrže plemenite metale i materijale koji se mogu iskoristiti.
Dostave predstavljaju dodatni teret. Analize pokazuju da tokom razdoblja Black Fridaya dolazi do primjetnog rasta emisija u gradovima, prije svega zbog velikog povećanja broja dostavnih vozila na cestama. U Velikoj Britaniji, primjerice, dostave povezane s Black Friday vikendom ispustile su istu količinu stakleničkih plinova kao 435 povratnih letova između Londona i New Yorka. Kad se uzmu u obzir viši nivoi dušikovog dioksida, finih čestica i dodatne prometne gužve, postaje jasno da Black Friday ne opterećuje samo ekonomiju, nego i gradski zrak.
Pakovanja su posebna priča. Godine 2024. procjenjuje se da je tokom Black Friday razdoblja generirano više od 700.000 tona kartonskog i plastičnog otpada. Plastične vrećice, folije i zaštitni materijali često su jednokratni i teško reciklabilni. WWF je otkrio da interakcija s plastikom negativno utječe na 88 posto istraživanih vrsta, a mikroplastika je danas prisutna u krvi, plućima i posteljici ljudi. Kada kupujemo mali gadget umotan u tri sloja plastičnog pakiranja i ogroman kartonski sanduk, kupujemo i problem koji će trajati desetljećima.
Iza proizvodnje stoje i ljudske priče koje rijetko povezujemo s Crnim petkom. Ogromni volumeni jeftinih proizvoda zahtijevaju jeftinu radnu snagu, a mnogi radnici u tekstilnim i elektroničkim pogonima diljem svijeta i dalje primaju plate daleko ispod iznosa koji bi im omogućio dostojanstven život. Tokom Black Friday razdoblja opterećenje se povećava, a radni uvjeti dodatno pogoršavaju.
Čak 80 posto artikala kupljenih tokom Black Friday akcija završi u otpadu nakon nekoliko korištenja | Bloomberg
Black Friday i održivost
Postavlja se pitanje može li Crni petak ikada biti održiv? Vjerovatno ne u klasičnom smislu, ali može postati manje problematičan. U posljednjim godinama počeli su se pojavljivati pokreti i brendovi koji pokušavaju ponuditi alternativu. Green Friday zagovara bojkot kupovine i vraćanje prirodi, Blue Friday potiče donacije za čišćenje oceana, a brendovi poput Patagonije, The Ordinaryja ili Freitaga zatvaraju trgovine i nude popravke ili posudbu umjesto popusta. Čak i velike kompanije uvode programe povrata i recikliranja starih proizvoda, čime barem djelomično ublažavaju negativan utjecaj kupovne groznice.
Ako već kupujemo, možemo to činiti promišljenije. Održivija kupovina ne znači odricanje svega, nego promjenu pristupa. Najbolji način da smanjimo svoj utjecaj jeste izbjegavati najčešće vraćane proizvode, odjeću i tehnologiju, osim ako nismo potpuno sigurni da ćemo ih zadržati. Kvalitet bi uvijek trebao biti važniji od količine, jer proizvodi koji traju godinama stvaraju dosta manji ekološki otisak od onih koji se raspadnu nakon nekoliko mjeseci. Dobro je i razmotriti kupovini od lokalnih trgovina ili manjih proizvođača. Često se radi o kvalitetnijim proizvodima, kraćem lancu dostave i manjoj količini ambalaže.
Promišljen odabir sprečava povrate i nepotrebni otpad | Bloomberg
Sve više brendova danas nudi transparentne informacije o proizvodnji i materijalima, pa je podrška takvim proizvođačima jedan od najlakših načina da potaknemo stvarne promjene u industriji.
Vrijedi obratiti pažnju i na certifikate koji jamče da su materijali organski, netoksični ili odgovorno proizvedeni. Takve oznake nisu samo dekoracija, nego potvrda da proizvod ispunjava visoke standarde sigurnosti i održivosti. I naposljetku, ambalaža je često prvi otpad koji stvorimo pa će biranje proizvoda s minimalnim, recikliranim ili kompostabilnim pakiranjem napraviti veliku razliku na duži rok.
Crni petak vjerovatno neće nestati, ali način na koji učestvujemo u njemu može se itekako promijeniti. Ako potrošači kupuju promišljeno, ako brendovi usvajaju održivije prakse i ako gradovi pronađu načine da smanje emisije u dostavama, moguće je da ova "najveća kupovina godine" jednog dana izgubi svoj razorni utjecaj na okoliš. Do tada, svaka odluka koju donesemo kao pojedinci, pa čak i ona o jednoj jedinoj kupovini, važnija je nego što mislimo.
.webp){kind=icon}
