Nova EU pravila za tekstil mogla bi podići cijene odjeće

Evropska unija napravila je veliki korak prema kružnoj ekonomiji uvođenjem novih pravila koja bi mogla promijeniti način na koji kupujemo i nosimo odjeću. Početkom septembra Evropski parlament usvojio je izmjene Direktive o otpadu koje prvi put obavezuju proizvođače tekstila da finansiraju prikupljanje, sortiranje i recikliranje odjeće i obuće.

Riječ je o sistemu proširene odgovornosti proizvođača (EPR), čiji je cilj natjerati modne brendove da preuzmu odgovornost za proizvode koji nakon upotrebe postaju otpad. U praksi to znači da će proizvođači, uključujući i one izvan EU-a, koji prodaju putem interneta, plaćati naknade koje će se koristiti za razvoj infrastrukture za prikupljanje i recikliranje tekstila.

U Evropskoj uniji svake se godine stvori oko 12,6 miliona tona tekstilnog otpada, dok se manje od jedan posto reciklira u novu odjeću. Tekstilna industrija odgovorna je za od šest do osam posto globalnih emisija ugljika, a potrošači u Evropi danas kupuju oko 60 posto više odjeće nego prije petnaest godina. Ostatak završava u spalionicama, na odlagalištima ili u zemljama globalnog juga. Novi okvir pokušava tome stati ukraj, a države članice dobit će mogućnost primjene tzv. eko modulacije, kojom bi se održiviji proizvodi nagrađivali nižim naknadama, a oni iz brze mode višima.

Bloomberg

Šta zapravo znači eko modulacija

Eko modulacija je alat unutar sistema EPR koji bi trebao potaknuti proizvođače da proizvode ekološki učinkovitije i dugotrajnije proizvode. Naknade koje plaćaju brendovi neće biti iste za sve, već će se modulirati prema njihovom utjecaju na okoliš.

Za proizvode koji se lakše popravljaju, recikliraju ili sadrže reciklirane materijale plaćat će manje naknade, dok će za proizvode koji imaju kratak vijek trajanja ili se teško recikliraju plaćati više. Time se želi postići da brendovi već u fazi dizajna razmišljaju o okolišnom otisku svojih proizvoda.

U Francuskoj, koja je prva uvela ovakav sistem za tekstil, proizvođači dobivaju popuste ako nude programe popravaka ili koriste materijale koji se lakše recikliraju. No sistem ima i ograničenja. Naime, u nekim industrijama naknade su premale da bi stvarno potaknule promjene, dok u sektorima poput pakiranja mogu imati veći učinak.

U tekstilnom sektoru tek će se vidjeti hoće li razlike u visini naknada biti dovoljno izražene da utječu na poslovne modele brendova.

Iskustvo postoji, ali sve ovisi o provedbi

Kako bismo saznali kako nova pravila utječu na industriju, razgovarali smo s predstavnicima švedskog brenda Fjällräven i platforme Zalando.

U Zalando Grupi, koja obuhvata popularne shopping platforme Zalando i About You, ne pokazuju zabrinutost zbog novih pravila. Kažu da već imaju iskustvo u provedbi EPR obveza u zemljama poput Francuske, Mađarske, Nizozemske i Latvije te da pozorno prate kako će svaka članica EU-a ugraditi direktivu u svoje zakone.

"Učinkovitost EPR-a ovisi o njegovoj provedbi. Zalažemo se za usklađen pristup na nivou cijele Unije, posebno kad je riječ o kriterijima za eko modulaciju naknada", poručuju iz kompanije koja na 22 tržišta nudi više od šest hiljada brendova u svojim prodajnim asortimanima.

Zalando podržava nova pravila, ali upozorava na izazove provedbe | Bloomberg

Ističu da je cilj osigurati stabilna sredstva za izgradnju infrastrukture za recikliranje te finansijski poticati održivije proizvode. Podržavaju i druge evropske propise koji idu u istom smjeru, poput zabrane uništavanja neprodane robe.

Bez obzira na to, u industriji se već otvara pitanje kako će se novi troškovi raspodijeliti unutar lanca opskrbe. Iako proizvođači formalno snose te troškove, dio njih će se vjerovatno preliti na potrošače, bilo kroz više cijene, bilo kroz prilagođavanje marži u lancu opskrbe.

Trajnost kao prednost

Za švedski brend Fjällräven, koji je nedavno prisutan na hrvatskom tržištu te je otvorio prvu trgovinu u zagrebačkom Z Centru, nova direktiva nije izazvala nelagodu. Kako nam kažu, njihova filozofija oduvijek se temelji na dugotrajnosti, popravljivosti i jednostavnom dizajnu.

"Vjerujemo da proizvodi trebaju biti napravljeni tako da traju, idealno generacijama. Stoga pozdravljamo napore EU-a da donese pragmatične i smislenije propise", kaže Aiko Bode, direktor održivosti grupacije Fenix Outdoor.

Fjällräven nova pravila vidi kao potvrdu svoje filozofije trajnosti | Fjällräven

Erik Blomberg, voditelj inovacija, ističe da eko modulacija samo formalizira ono što Fjällräven već radi. "Naš cilj nije samo stvarati proizvode koji traju duže, nego ih učiniti lakšima za popravak i eventualno recikliranje. Ako to znači niže naknade, tim bolje, ali pravi motiv za nas je održivost, ne cijena", istaknuo je Blomberg.

Direktorica hrvatskog distributera Outterra Barbara Matijašič napominje da ne očekuju značajan finansijski učinak na svoj segment tržišta. "U premium kategoriji, gdje proizvodi traju duže i stvaraju manje otpada, učinak bi trebao biti blaži nego kod brze mode. Ipak, strateški se pripremamo kroz usklađivanje podataka i budžetiranje prije obaveznih rokova", objasnila je.

Hoće li nova pravila utjecati na cijene odjeće

Uvođenje EPR-a otvara i širu raspravu o cijenama. U konačnici, sistem koji zahtijeva dodatne naknade i administrativne troškove mora se nekako pokriti. Hoće li to dovesti do skuplje odjeće ili će se dio troška amortizirati unutar lanca proizvodnje, tek će se vidjeti.

Za brendove poput Fjällrävena, koji se pozivaju na kvalitet i dugotrajnost, pritisak bi mogao biti manji. No za sektor brze mode, koji se oslanja na masovnu proizvodnju i niske cijene, EPR bi mogao značiti ozbiljan test održivosti poslovnog modela.

Istovremeno, potrošači bi se mogli naći pred izborom između više cijene i dužeg vijeka trajanja proizvoda. Upravo bi to moglo odrediti koliko će nova pravila doista promijeniti navike i strukturu modne industrije u Evropi.

Uz tekstil, nova direktiva postavlja i prve obavezujuće ciljeve za smanjenje otpada od hrane u EU-u: deset posto manje u preradi i proizvodnji te trideset posto po stanovniku u maloprodaji, ugostiteljstvu i domaćinstvima do 2030. godine.

No, dok se hrana bori s logistikom i rokovima trajanja, tekstil ima dublji izazov - kulturu prekomjerne potrošnje. Ako nova pravila uspiju potaknuti brendove i potrošače da duže koriste ono što već imaju, bit će to možda prvi stvarni pomak prema održivijoj modi u Evropi.