Blagdanska putovanja, obilje hrane, pokloni i ukrasi. Opis božićnog ugođaja ili zagađenja i hrpe otpada? Ponekad nismo ni svjesni koliko neke blagdanske tradicije štete okolišu. Prema nekim istraživanjima, svaka osoba proizvodi više od 600 kilograma dodatnih emisija ugljikova dioksida (CO₂) tijekom blagdanske sezone, a kako blagdani ubuduće ne bi bili okolišni horor, moramo se okrenuti održivijim praksama.
"U blagdanskom razdoblju postoje dva ključna faktora koji vrlo loše utječu na okoliš: povećani promet, samim time i veće emisije CO₂, te znatno veća količina otpada", ističu za Bloomberg Adriju iz Greenpeacea.
Evo čime sve štetimo okolišu za vrijeme blagdana i kako tradicije možemo učiniti održivijima.
Nepotrebno stvaranje otpada
Božić je vrijeme darivanja, zbog čega ljudi svake godine u prosincu troše pozamašne iznose na poklone. Prosječan Amerikanac svake godine na božićne poklone potroši gotovo tisuću dolara, a razdoblje povećane potrošnje potvrđuju i Hrvati, koji su u prosincu 2023. do Božića u trgovinama ostavili 2,6 milijardi eura.
Depositphotos
No dok trgovci nakon svakih blagdana mogu zadovoljno trljati ruke, razmislite samo koliko se u paketima ispod božićnih drvca nalazi plastike, tekstila i beskorisnih stvari koje će brzo postati dio otpada.
Osim toga, ambalaže u kojima dolaze pokloni, kao i sam omot poklona doprinose porastu stvaranja otpada. Iz Greenpeacea navode da količina otpada tijekom blagdana poraste za najmanje 25 posto, a to se najbolje vidi pretrpanim kontejnerima dan nakon Božića.
"Dovoljno je samo baciti pogled na, primjerice, dnevni boravak nakon odmatanja poklona te pobrojati količinu plastike koju proizvođači koriste kao ambalažu, naročito dječjih igračaka. Većina ambalaže za poklone izrađena je od miješanih materijala koje je teško reciklirati i završe direktno na odlagalištu. Sve to mi još dodatno umotamo u ukrasni papir ili smjestimo u poklon-vrećice", objašnjavaju.
Zbog toga naglašavaju da bi pozitivna promjena bila vidljiva već kada bismo umjesto u novi papir za zamatanje, poklone zamatali u reciklirane ili prirodne materijale.
Depositphotos
Stvaranju dodatnog otpada doprinose i božićni sajmovi. Iako su u brojnim gradovima sinonim za božićnu zabavu i druženje, u nešto više od mjesec dana trajanja sajmova, na ugostiteljskim štandovima se prekomjerno koristi jednokratna plastika. Iz Greenpeacea objašnjavaju kako je lako zamjenjiva čašama, tanjurima i priborom za višekratnu uporabu.
Inače, neki hrvatski gradovi počeli su uvoditi održive prakse na svojim sajmovima, među kojima je i korištenje višekratnih čaša, no ne svi gradovi i ne na svim lokacijama.
Na to se nadovezuje i problem povećane količine bačene hrane. Blagdanski stolovi često su prepuni hrane, pića i kolača, a količine su često veće od onog što je objektivno potrebno. Primjerice, u Velikoj Britaniji se na Božić pripremi nevjerojatnih pet milijuna božićnih pudinga, dva milijuna purica i 74 milijuna božićnih voćnih pita, a ostaci te hrane često završe na otpadu u fazi kada su još jestivi.
Božićna drvca kao zagađivači
Ipak, mnogima je najvažnija tradicija kićenje božićnog drvceta. No i kod ove prakse vas moramo razočarati, nebitno je birate li umjetno ili pravo drvce, u oba slučaja ćete vjerojatno naštetiti okolišu. Umjetna božićna drvca izvor su velike količine plastike koja se ne može nedovoljno puta koristiti kako bi se okolišno isplatila, a problem skrivaju i prava drvca.
Postoji pregršt popularnih ideja kako izraditi svoje vlastito drvce od rabljenih materijala | Depositphotos
"Iako nam se na prvi pogled čini da su prave jelke održivije zato što apsorbiraju ugljikov dioksid i zato što se nakon uporabe mogu kompostirati, stvari nisu tako jednostavne. Postoji mogućnost da se uzgajališta božićnih jelki uspostavljaju na zemljištima na kojima su prethodno bili bioraznoliki prirodni ekosustavi, a prema istraživanju koje je provela tvrtka Ellipsos, u znanstvenoj se zajednici raspravlja o tome apsorbira li drveće u prvih 20 godina više ugljika nego što ga ispušta. Božićne jelke općenito se sijeku u njihovoj "tinejdžerskoj dobi", stoga ne stignu doseći puni potencijal za apsorpciju ugljika koji imaju prašume", navode iz Greenpeacea.
S druge strane, objašnjavaju da se umjetna drvca često izrađuju od PVC-a koji se smatra jednom od najgorih vrsta plastike jer onečišćuje tijekom cijelog svog vijeka trajanja.
"Drvca izrađena od PVC-a teško se recikliraju i zato završavaju na odlagalištima otpada, gdje ispuštaju dodatne stakleničke plinove te onečišćuju ekosustave ispuštajući opasne kemikalije. Stoga, ako se potrošači odluče na pravo drvce, neka ga nastoje nabaviti iz lokalnog, održivog uzgajališta i ako je moguće, pobrinu se za kompostiranje. Ako se ipak odluče za novo umjetno drvce, bilo bi dobro da to bude visokokvalitetno, koje će dugo trajati i koje se može po potrebi odgovorno proslijediti", navode iz Greenpeacea.
U Hrvatskoj postoji mogućnost unajmljivanja borova u tegli, koji se nakon korištenja vraćaju u zemlju | Borovi Crnković
Dodaju i kako postoji pregršt popularnih ideja kako izraditi svoje drvce od rabljenih materijala, a u Hrvatskoj već neko vrijeme postoji i mogućnost unajmljivanja borova u tegli, koji se nakon korištenja vraćaju u zemlju.
Prometno zagađenje
Puno bolja za okoliš nisu ni putovanja. U svakom je holivudskom božićnom filmu najveća drama povezana s putovanjima, kašnjenjem letova ili gužvama na cestama, a tako je i u realnosti. Naime, ljudi u ovom razdoblju pojačano putuju svojim obiteljima ili, kao obitelj McCallister u popularnom serijalu Sam u kući (Home Alone), na odmor.
Očekuje se da će ove godine u vrijeme Božića barem 107 milijuna ljudi putovati automobilom i 7,85 milijuna zrakoplovom, a tom broju se moraju pridodati i oni koji će putovati ostalim prijevoznim sredstvima.
Količina otpada tijekom blagdana poraste za najmanje 25 posto | Depositphotos
Sve to ne stvara samo prometne gužve i kaos u zračnim lukama i na kolodvorima, već i povećava količinu CO₂.
S obzirom na to da rješenje nije odustati od blagdanskog posjeta obitelji, kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, važno je uzeti u obzir mogućnosti putovanja koja manje zagađuju. Primjerice, putovanja vlakom proizvode 80 posto manje ugljičnih emisija po osobi i po kilometru od letenja.
No iz Greenpeacea ukazuju na problem viših cijena i lošije povezanosti u slučaju korištenja održivijeg prijevoza, odnosno vlakova.
Ipak zaključuju da na nama pojedincima ostaje izbor hoćemo li svojim ponašanjem klimatskoj krizi pridonijeti ili joj u svom mikrosvijetu prkositi, izabirući opcije manje štetne za naš okoliš.
.webp){kind=icon}
