Trumpov drastičan potez – 100 odsto carina na brendirane lijekove

Predsjednik SAD-a Donald Trump je najavio novi krug carina, uključujući carinu od 100 odsto na patentirane farmaceutske proizvode počev od 1. oktobra, osim ako kompanija ne gradi proizvodni pogon u Americi. Na uvoz farmaceutskih proizvoda neće se primjenjivati carine ako su kompanije već započele gradnju pogona u SAD-u ili je ona u toku, objavio je Trump u četvrtak na društvenim mrežama.

"Počev od 1. oktobra 2025. godine, uvodimo carinu od 100 odsto na svaki brendirani ili patentirani farmaceutski proizvod, osim ako kompanija ne gradi svoj farmaceutski proizvodni pogon u Americi", napisao je Trump. "Shodno tome, neće biti carine na te proizvode ako je gradnja već počela."

Trumpova najava bila je jedna od nekoliko koje se odnose na nove, sektorski fokusirane carine koje stupaju na snagu sljedeće srijede. Uvozni kamioni velike nosivosti biće opterećeni carinom od 25 odsto, kuhinjski ormarići i kupatilski elementi carinom od 50 odsto, a tapacirani namještaj od 30 odsto. Sve skupa, ove mjere predstavljaju brzo širenje Trumpovog carinskog režima, koji je počeo da uvodi ubrzo po dolasku na vlast. Najava dolazi u trenutku kada predsjednik koristi izvršna ovlašćenja u mjeri kakva nije viđena kod njegovih prethodnika u novijoj istoriji. 

Istovremeno s objavom carina, bivši direktor FBI-ja James Comey - inače dugogodišnji Trumpov politički protivnik - optužen je za krivokletstvo pod snažnim pritiskom predsjednika.

Azijske berze pale su nakon vijesti o carinama: indeks MSCI Asia Pacific pao je 0,5 odsto, nakon što je S&P 500 zabilježio treći uzastopni pad, najduži u posljednjih mjesec dana. Akcije azijskih farmaceutskih kompanija takođe su potonule.

"Trump nikada neće završiti sa carinama", izjavila je za Bloomberg TV Deborah Elms, šefica za trgovinsku politiku u Hinrich Foundationu. "Ovo je nevjerovatno i zapanjujuće proširenje obuhvata carina koje će pogoditi sve, uključujući zemlje koje su mislile da imaju dogovor u okviru recipročnih carina, a koje nisu obuhvaćene ovim novim sektorskim mjerama."

U objavama nisu dati dodatni detalji. Farmaceutski plan (engl. pharmaceuticals plan), onako kako ga je predsjednik opisao, mogao bi da podrazumijeva značajne izuzetke za kompanije koje posluju u SAD-u. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za više informacija.

Carina na brendirane lijekove mogla bi da poveća prosječnu stopu carina u SAD-u za do 3,3 procentna poena, prema procjeni Bloomberg Economicsa, iako bi efekat mogao biti ublažen izuzecima za kompanije koje grade proizvodne pogone u zemlji. Najizloženiji ovom potezu su Singapur i Švajcarska. Veliki proizvođači lijekova, uključujući Merck & Co., AstraZeneca PLC i Johnson & Johnson, već su najavili milijarde dolara ulaganja u američke fabrike od Trumpove inauguracije, nakon njegovih ponovljenih prijetnji da će uvesti carine na lijekove proizvedene u inostranstvu.

"Stvarna izjava predsjednika jeste direktna, ali njen efekat može biti negdje između nejasnog i zanemarljivog", ocijenio je u bilješci za klijente Jared Holz, stručnjak za zdravstveni sektor u Mizuho Securitiesu. "Svi glavni igrači već imaju neku proizvodnju u SAD-u, a gotovo svi su najavili dodatna ulaganja direktno povezana s domaćom proizvodnjom."

Bloomberg

 

Ipak, neki bi mogli ostati ugroženi. Multinacionalne farmaceutske kompanije navode da se uglavnom oslanjaju na pogone u SAD-u kako bi snabdijevale domaće tržište, ali nisu sve započele obećana proširenja. Nekoliko najprodavanijih lijekova u Americi i dalje se mahom proizvodi u inostranstvu. Glavni sastojak u lijekovima "Ozempic" i "Wegovy" kompanije Novo Nordisk A/S proizvodi se u Danskoj, dok se ključni početni korak u proizvodnji lijeka "Mounjaro" kompanije Eli Lilly & Co. odvija u Irskoj. Terapija "Stelara" (Johnson & Johnson) i lijek protiv raka "Darzalex" proizvode se u Švajcarskoj i Danskoj. Imunoterapija protiv raka "Opdivo" kompanije Bristol-Myers Squibb Co. u velikoj mjeri se proizvodi u Irskoj i Švajcarskoj. Novartis AG lijekovi "Cosentyx" i "Entresto" takođe potiču iz švajcarskih pogona.

Ako te kompanije ne budu mogle da pokažu da su započele gradnju američkih pogona koji će preuzeti proizvodnju, njihovi najprodavaniji lijekovi mogli bi biti pogođeni carinama koje bi trenutno udvostručile troškove uvoza. Novo Nordisk, na primjer, gradi novu fabriku od oko 130.000 kvadrata u Sjevernoj Karolini, dok je Eli Lilly početkom ove godine najavio planove za četiri nova proizvodna pogona u SAD-u.

Neke japanske farmaceutske kompanije takođe proizvode lijekove za rijetka i teška oboljenja, i mogle bi biti pogođene novim carinama. "Hemlibra", lijek za zgrušavanje krvi kod hemofilije, proizvodi japanska kompanija Chugai Pharmaceutical Co, dok Enhertu, koji dostavlja hemoterapiju direktno ćelijama raka dojke bez oštećenja zdravih, proizvodi Daiichi Sankyo Co. Trump uvodi ove carine po osnovu vrste proizvoda, koristeći Sekciju 232 Zakona o ekspanziji trgovine, koja omogućava administraciji da uvede carine bez odobrenja Kongresa ako se uvoz smatra prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti. Ovaj pristup već je korišćen za uvođenje carina na uvoz automobila, bakra, čelika i aluminijuma.

Očekuje se da će u narednim nedjeljama uslijediti i druge carine na ključne uvozne proizvode, uključujući poluprovodnike i kritične minerale. Administracija je takođe pokrenula istrage u vezi s uvozom robotike, industrijskih mašina i medicinskih uređaja, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po domaće proizvođače.

U aprilu je Ministarstvo trgovine započelo istragu o uticaju uvoza svih lijekova - generičkih i brendiranih, kao i sastojaka potrebnih za njihovu proizvodnju - na nacionalnu bezbjednost SAD. Trump je mjesecima najavljivao svoje poteze u vezi s farmaceutskim carinama, mada često aljkavo. Početkom jula rekao je da namjerava da ostavi kompanijama nešto vremena da prebace proizvodnju u SAD, prije nego što uvede carine od čak 200 odsto na njihove proizvode. Potom je 15. jula izjavio da će, vjerovatno, početi da uvodi carine na farmaceutske proizvode do kraja mjeseca.

Ako se nove carine ne budu dodavale na već postojeće međudržavne sporazume, njihov efekat će biti ograničen, jer su neke od velikih ekonomija proizvodnje lijekova već postigle trgovinske dogovore s Bijelom kućom. Na primjer, SAD i EU su krajem jula postigle obiman trgovinski sporazum koji uključuje carine od 15 odsto na farmaceutske proizvode. Sektorske carine potencijalno imaju veću trajnost od onih uvedenih po državama na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima. Vrhovni sud pristao je da razmatra osporavanje tih carina, nakon što su dva niža suda već presudila da su nezakonite.

Trump je farmaceutsku industriju imao na meti i na druge načine. Najava carina je uslijedila nakon izvršne uredbe koja ima za cilj smanjenje cijene lijekova, tako što bi se troškovi u SAD-u uskladili s najnižim cijenama koje se plaćaju u inostranstvu. Uredba, koju je Trump potpisao 12. maja, poziva kompanije da dobrovoljno smanje cijene ili će se, u suprotnom, suočiti s regulatornim mjerama, iako nije jasno kako će to tačno biti provedeno.

Predsjednik je objavio plan o carinama svega nekoliko dana uoči roka koji je Bijela kuća postavila za 17 najvećih farmaceutskih kompanija da dobrovoljno snize cijene koje naplaćuju američkoj vladi za odobrene lijekove i da postave cijene novih lijekova na nivo onih u inostranstvu. U julu je u pismu direktorima tih kompanija Trump zaprijetio da će "iskoristiti svaki alat iz arsenala SAD-a" da kazni firme koje ne budu "reagovale do ponedjeljka".

"Ova obnovljena prijetnja farmaceutskoj industriji je nešto što je Trump više puta koristio kao pregovarački alat", rekla je Anna Wu, strateg za više klase imovine u VanEck Associates Corp. u Sidneju.

 

- U pisanju pomogli Jason Gale, Shadab Nazmi, Yasufumi Saito, Abhishek Vishnoi, Kanoko Matsuyama, Catherine Lucey, Carmeli Argana, Anand Krishnamoorthy i Damian Garde.