.webp){kind=icon}
Financijska tržišta signaliziraju da Tursku čeka još financijskih i ekonomskih poteškoća u vrijeme kada čelnik te zemlje Recep Tayyip Erdoğan pokušava osigurati novi mandat koji mu je zamalo izmakao u prvom krugu predsjedničkih izbora prije dva tjedna.
Erdoğan je prije dva tjedna osvojio 49,5 posto glasova, nešto više od glavnog izazivača Kemala Kılıçdaroğlua.
Sada sudionici tržišta procjenjuju kakvi su izgledi za promjene Erdoğanove nekonvencionalne ekonomske politike i rastu očekivanja da će turska lira slabjeti u vrijeme dok se to već događa s turskim dionicama i međunarodnim obveznicama.
Erdoğanova gospodarska politika išla je na smanjenje kamatnih stopa kako bi se potaknuo rast unatoč visokoj inflaciji. Također je tečaj lire bio pod kontrolom.
Turska je vlada snažno intervenirala kako bi održala tečaj lire, pa su turske neto rezerve pale ispod nule po prvi put u 21 godini.
"Ograničen je prostor za takve mjere u podupiranju lire bez ozbiljne promjene politike. Bez snažnog rasta kamatnih stopa i devalvacije lire kako bi se privukle strane investicije i obuzdao deficit tekućeg računa, srušit će se sve kao kula od karata", smatra Patrick Curran, viši ekonomist iz londonskog Tellimera koji se bavi analitikom tržišta u razvoju.
Trgovci nisu bili nikad skeptičniji oko turske lire
Prema procjeni Kaana Nazlija iz investicijske tvrtke Neuberger Berman, Turska još može imati pristup do nekih 25 milijardi dolara gotovine, pa nema više puno prostora za obranu lire.
U proteklih 16 mjeseci Turska je potrošila 177 milijardi dolara na tržištu valuta kako bi poduprla tečaj lire.
Valuta je trenutačno blizu rekordno niskih razina na 20 lira za jedan dolar, a trgovci procjenjuju da ima 52 posto izgleda da će u četvrtom kvartalu pasti na 29 lira za jedan dolar. Prije dva tjedna procjene su bile na 36 posto.
Prije godinu dana dolar se mijenjao za oko 16 lira, a prije pet godina za oko 4,5 lire.
U zadnja dva tjedna indeks na istanbulskoj burzi izgubio je devet posto, koliko je dobio u tjednu prije prvog kruga izbora, jer su se tada sudionici tržišta pozicionirali za moguću promjenu gospodarske politike. Banke su na vrijednosti dionica u ova dva tjedna izgubile 23 posto.
Ekstraprinos koji investitori traže da drže turske dolarske obveznice od prvog kruga izbora porastao je za 1,85 postotnih bodova, a premija rizika dosegnula je 6,33 postotnih bodova što je bitno iznad prosjeka tržišta u razvoju od 4,75 postotnih bodova.
Turska je središnja banka u takvim okolnostima od nekih lokalnih investitora zatražila da uskoče i kupuju obveznice ovoga tjedna, što je malo poduprlo te vrijednosne papire.
Premija rizika na najvišoj razini od protekloga rujna
"Očekivanja su da će Erdoğan pobijediti i mislim da je to tržište uračunalo. Pitanje je hoće li biti promjene u neortodoksnoj monetarnoj politici", kaže Uday Patnaik iz londonske tvrtke za upravljanje imovinom i financijske usluge Legal&General.
Patnaik smatra da je najbolje ne izlagati se turskim financijama dok se stvari ne razjasne.
Neki su se investitori dodatno osiguravali za slučaj bankrota zemlje u idućih pet godina, pa je premija rizika osiguranja imatelja turskih obveznica za takav slučaj, odnosno takozvana zamjena kreditnog rizika ili CDS (engleski: credit-default swap), porasla na iznad 700 baznih bodova u odnosu na manje od 500 baznih bodova prije prvog kruga izbora.
"Čak su i lokalni investitori vrlo oprezni oko kupnje turskih euroobveznica iako su u mogućnosti osigurati novac. Sve je to zbog rizika od rasprodaje u idućim danima", smatra Cagri Kutman, stručnjak za tursko tržište u londonskom KNG Securitiesu.
Ekonomist Bloomberga Selva Bahar Baziki kaže da tko god pobijedi imat će prigodu najaviti promjene koje vraćaju vjerodostojnost. "To bi značilo i imenovanje na ključna mjesta osoba koje su naklonjene tržištu te otklon od sadašnje politike središnje banke te njezinih alternativnih ekonomskih alata kao i potajnih intervencija", upozorava Baziki.
