Globalna elita ponovno odlazi u planine na godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), koji se uobičajeno održava u Davosu tokom zime, prvi put nakon tri godine.
WEF se zbog pandemije Covida-19 nije održao posljednje dvije godine. Forum se sada nastavlja jer se više od 2.700 političara, rukovoditelja, investitora, bankara i akademika okuplja na švicarskom skijalištu sljedeće sedmice.
Na dnevnom redu na 53. konferenciji bit će rasprava o temi saradnje u fragmentiranom svijetu na brojnim panelima, kao i ostale aktivnosti poput ispijanja koktela na zabavama koje priređuju kompanije poput JPMorgan Chasea, a biti će i "dubokoumni" maratonski dnevni sastanci.
Mnogi su se gosti već uputili u najviši evropski grad prošlog maja, kada je održana prva ljetna sesija foruma, ali osnivač WEF-a Klaus Schwab oživio je praksu okupljanja na snijegu, iako će snijega biti manje nego inače.
No, lideri imaju i puno briga. Od ruskog rata u Ukrajini, preko straha od prijeteće globalne recesije, pa sve do rastućih troškova života. Osim toga, zabrinutosti u vezi s klimatskim promjenama pokazuju malo znakova da se raspršuju. "Imamo rizik od pojave polikrize. Ovo je kritično vrijeme s kojim se lideri suočavaju. Potencijalno su čak i nespremni", rekla je direktorica foruma Saadia Zahidi za Bloomberg televiziju.
Ko će biti prisutan na forumu?
Njemački kancelar Olaf Scholz jedini je čelnik iz država G7 koji dolazi na skup. Govorit će i potpredsjednik kineske vlade Liu He, a među ostalim "političkim teškašima" su čelnici Evropske unije, NATO-a, Finske, Grčke, Španije, Filipina, Južne Afrike i Južne Koreje. SAD šalje ministra rada Martyja Walsha, trgovinsku predstavnicu Katherine Tai i direktora Federalnog istražnog ureda Christophera Wraya.
Prisustvovat će najmanje 100 milijardera. Najviše ih dolazi iz SAD-a, a među njima su Laurence Fink iz BlackRocka i Steve Schwarzman iz Blackstonea. Indijski i saudijski milijarderi također će biti prisutni u velikom broju.
Wall Street će također imati niz svojih predstavnika, a na forum još dolaze i izvršni direktor JPMorgana Jamie Dimon, David Solomon iz Goldman Sachsa i Jane Fraser iz Citigrupe, uz kolege iz Bank of America, Morgan Stanleyja, UBS grupe i Deutsche Banke.
Međutim, nema ruskih oligarha. Nekoć su pomogli u finansiranju stranaka i reklamnih panoa, no sada im je imovina zamrznuta nakon ruske invazije na Ukrajinu i međunarodnih sankcija koje su uslijedile. Za razliku od ruskih lidera, u Švicarsku bi trebalo otputovati izaslanstvo ukrajinske vlade.
Slom kriptovaluta također može značiti manje ljudi iz finansijskog svijeta u odnosu na majski forum. Primjerice, propala kripto mjenjačnica Sama Bankman-Frieda FTX bila je partner WEF-a. Ipak, nekoliko panela bit će posvećeno budućnosti kripto i digitalnih valuta, a grupa entuzijasta tokena organizirala je susjedno "blokovno središte" koje uključuje galeriju NFT-ova posvećenu digitalnoj umjetnosti.
Ekonomske prognoze
Sigurno će biti i mnogo briga za podijeliti. Godišnji izvještaj WEF-a o globalnim rizicima, temeljen na anketi Foruma, pokazao je kako će prijetnja recesije, kriza troškova života i sve veći dužnički problemi dominirati izgledima za sljedeće dvije godine.
Svjetska banka je prošle sedmice smanjila svoje prognoze rasta za većinu država i regija i upozorila kako bi nove nepovoljne pojave mogle dovesti globalnu ekonomiju u recesiju. "Živimo u eri brojnih šokova. Možda smo na prekretnici za budućnost globalne ekonomije", rekao je Kenneth Rogoff, profesor na Univerzitetu Harvard i redovni učesnik.
Radnicima bi 2023. mogla biti teža nakon što su tržišta rada prošle godine pokazala iznenađujuću otpornost. Ostale teme u Davosu uključuju izglede za globalizaciju, sigurnost hrane i opskrbne lance, kao i rizike prekretnica u nekretninama i teret duga.
Politička previranja
Ruski rat u Ukrajini i njegove perspektive vjerovatno će dominirati političkim raspravama, a u fokusu će biti i pregovori SAD-a i Kine, koji se još uvijek bore u pronalasku dogovora o temama kao što su trgovina i proizvodnja poluvodiča.
Koliko uspješno premijer Xi Jinping vraća svoju zemlju u normalu nakon karantina zbog pandemije također će biti vruća tema, ne samo zbog svojih globalnih posljedica, dok će nova tema na forumu biti to kako brojne zemlje koriste trgovinske i regulatorne alate (a u nekim slučajevima i vojnu potporu) kako bi usmjerile geopolitičke ciljeve i utjecale na ponašanje drugih zemalja.
Svijet nakon pandemije
Publika u Davosu je početkom 2020. zatečena nespremna, kada je počelo širenje koronavirusa, tako da sada želi naučiti lekcije. Izvršni direktori Moderne i Pfizera govorit će na forumu, a jedan će panel biti posvećen tome koliko brzo se vakcine mogu napraviti sljedeći put kada dođe do pandemije. Budućnost rada također će biti predstavljena. Treba li se vratiti u ured, porast trenda "tihih odlazaka" i četverodnevna radna sedmica među temama su koje zaokupljaju rukovoditelje.
ESG i klimatske promjene
Globalno zatopljenje dugi niz godina je bilo tema koja se ponavlja u Davosu, a ista stvar će biti i ove godine. Četiri glavna rizika za sljedeću deceniju spomenuta u ovosedmičnom izvještaju bila su direktno povezana s klimatskim promjenama. Svi osim jednog od prvih deset rizika imali su indirektne veze sa zagrijavanjem planete.
Još u maju čak trećina tribina na glavnoj pozornici doticala se te teme, a prema satnici za 2023. godinu, više od trećine svih rasprava posvećeno je temama povezanim s globalnim zatopljenjem. Zapravo, klimatske teme su na dnevnom redu zastupljenije nego energija i geopolitika zajedno.
Nasuprot tome, akronim za okoliš, društvo i upravljanje "ESG" spominje se samo jednom. Forum zna kako mora učiniti više kako bi povećao raznolikost svojih okupljanja, pri čemu žene čine manje od trećine spiska učesnika. Unatoč tome, tržište u padu, pooštravanje državnih propisa u vezi sa standardima po tom pitanju i politička reakcija u nekim krugovima čine ESG temom koja se mora dotaknuti 2023. godine.
Ako ništa drugo, razgovor o klimatskim pitanjima mogao bi biti način da se izbjegnu sukobi s većinom gostiju iz Davosa, koji se uglavnom slažu kako tehnološka rješenja i kapitalizam mogu pronaći izlaz iz svake krize.
Ovo držanje, međutim, svakako ne mijenja činjenicu kako su globalne emisije stakleničkih plinova dosegnule novi rekordan nivo prošle godine, nakon oživljavanja ugljena tokom energetske krize uzrokovane ruskim ratom protiv Ukrajine.
.webp){kind=icon}
