Europske države plaćat će Iranu i Omanu naknade za prolazak kroz Hormuz

Neke vodeće europske sile sada prihvaćaju da će brodovi koji prolaze kroz vitalni Hormuški tjesnac morati plaćati naknade Iranu i Omanu.

Bloombergovi anonimni izvori tvrde da je uvođenje neke vrste vozarine za usluge nakon rata SAD-a i Izraela s Iranom praktički riješena stvar.  

Privatno, neki dužnosnici arapskih zemalja Perzijskog zaljeva imaju isto mišljenje, rekli su, iako to nije nužno formalni stav njihovih vlada.

Nije jasno koju vrstu ili iznos naknada bi bilo koja nacija bila spremna prihvatiti. SAD i arapske zemlje Perzijskog zaljeva, u međuvremenu, i dalje inzistiraju na tome da Iran i Oman ne mogu nametnuti nikakve naknade za Hormuški tjesnac. Njihova zabrinutost uključuje rizik da to stvara presedan za druge zemlje da nametnu naknade na različitim plovnim putovima.

Dok se mire s idejom dodatnih troškova, europske zemlje vrše pritisak na iranske i omanske dužnosnike da ne diskriminiraju brodove na temelju njihove nacionalnosti, rekli su izvori. Velika Britanija, Francuska i druge europske nacije također se zalažu za međunarodnu pomorsku koaliciju koja bi pomogla u čišćenju mina u Hormuškom tjesnacu, ali njezino raspoređivanje ovisit će o napretku pregovora između SAD-a i Irana o trajnom mirovnom sporazumu, rekli su.

Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Kuvajt odbili su komentirati ili nisu odgovorili na zahtjeve za komentar Bloomberga.

Bahreinska vlada u izjavi je rekla da nije prihvatila niti naznačila prihvaćanje bilo kakvih naknada ili cestarina za plovila koja prolaze kroz tjesnac.

"Slobodan i nesmetan prolaz međunarodnog brodarstva kroz tjesnac je pitanje međunarodnog prava, a ne pitanje pregovora", poručili su.

Oman je rekao europskim dužnosnicima da nema načina da se vratimo na predratni status quo u Hormuškom tjesnacu, izvijestio je Bloomberg prošli tjedan. Brodovima koji prolaze kroz plovni put - ključnu točku za opskrbu energijom iz Perzijskog zaljeva - mogu se naplatiti naknade za usluge vezane uz uklanjanje onečišćenja iz tjesnaca i troškove navigacije.

Oman, saveznik i Zapada i Irana, suočava se s pritiskom s obje strane. U javnosti je sultanat koji graniči s južnim dijelom tjesnaca slao nejasne poruke o tome što će učiniti, iako su uvijek govorili da će se pridržavati međunarodnog pomorskog prava.

Oman proučava Malajski tjesnac u Aziji kao potencijalni model, rekao je jedan od izvora, što je znak da zemlja pokušava pronaći rješenje koje će zadovoljiti Iran i ostatak svijeta. Omanski čelnici smatraju da bi sustav tipa Malacca funkcionirao samo ako ga prihvate sve države Perzijskog zaljeva, rekla je ta osoba. Nije jasno bi li to bila održiva opcija za Iran.

Malajski tjesnac labavo je pod upravom Indonezije, Malezije i Singapura, pri čemu zemlje naplaćuju plovilima sve potrebne navigacijske i sigurnosne usluge. Postoji fond koji prikuplja dobrovoljne doprinose za sigurnu plovidbu, iako ne objavljuje redovito detalje o financijskim doprinosima. Singapur je 2017. godine otkrio da je u razdoblju od 10 godina za fond prikupljeno 22 milijuna dolara, odnosno otprilike 2,2 milijuna dolara godišnje.

Komercijalni brodski promet kroz Hormuški tjesnac povećao se otkako su Iran i SAD potpisali privremeni mirovni sporazum prije otprilike dva tjedna. Taj sporazum, uz američku vojnu podršku plovilima, povećao je protok nafte kroz usko grlo iz zemalja poput Saudijske Arabije na više od 10 milijuna barela dnevno, što je nešto više od polovice predratne razine. Iran je također povećao svoj izvoz sirove nafte zahvaljujući američkom ukidanju blokade njegovih luka.

U rijetkom posjetu Europi prošlog tjedna, omanski sultan Haitham bin Tariq spomenuo je planove za Hormuški tjesnac na sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu. Dvojica čelnika u zajedničkoj su izjavi rekli da će promovirati tranzit bez ograničenja.

Zaljevske arapske zemlje, koje su tjednima bile pod jakim napadima Irana u početnoj fazi rata, pokazale su spremnost da ublaže svoju nevoljkost plaćanja vozarine u ime deeskalacije, rekli su izvori.

Tekući razgovori između Irana, Omana i susjeda o Hormuškom tjesnacu dolaze u trenutku kada su američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner ovog tjedna otputovali u Katar na neizravne razgovore između Washingtona i Teherana. Nastojali su nadograditi privremeni sporazum, koji je pokrenuo 60-dnevno pregovaračko razdoblje za rješavanje pitanja poput iranskog nuklearnog programa i njegovih milijardi dolara zamrznutih sredstava.

Ti su se napori suočili s teškim početkom nakon niza sukoba oko Hormuza krajem prošlog tjedna, uz napetosti oko budućeg upravljanja plovnim putem. Oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina prolazilo je kroz tjesnac prije sukoba.

Ipak, američki predsjednik Donald Trump u srijedu je rekao da su pregovarači postigli napredak. "Vrlo se dobro slažemo", rekao je.

Iranska Islamska Republika je efektivno zatvorila plovni put na početku američkog i izraelskog bombardiranja krajem veljače, a Washington je kasnije blokirao brodovima dolazak u iranske luke.

To je izazvalo nagli porast cijena energije i nestašicu drugih roba poput helija i gnojiva. Od početka rata Iran je zahtijevao neku vrstu buduće kontrole prometa koji prolazi kroz tjesnac.