Kriza mlaznog goriva prijeti turističkoj sezoni

Rat u Iranu smanjio je globalne zalihe mlaznog goriva, prijeteći da će poremetiti planove za godišnje odmore kako se približava vrhunac ljetne turističke sezone na sjevernoj hemisferi.

Zaustavljanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac poremetilo je izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva, prisiljavajući rafinerije drugdje da smanje proizvodnju mlaznog goriva i njegovog osnovnog sastojka, kerozina. Problem pogoršava činjenica da se rafinerije na Bliskom istoku, gdje se obično proizvodi više od 10 posto svjetskog mlaznog goriva i kerozina, bore s isporukom tereta kupcima izvan regije.

Cijene mlaznog goriva porasle su čak i više od cijena sirove nafte od početka sukoba. Dosegle su rekordne razine, premašivši 200 dolara po barelu u Europi. Suočene s višim troškovima goriva i manjom ponudom, zrakoplovne tvrtke ukinule su tisuće letova; prizemljile starije, manje učinkovite zrakoplove; i povećale cijene avionskih karata. Daljnja otkazivanja mogla bi biti pred vratima.

Azija je posebno teško pogođena jer obično prima većinu sirove nafte koja se prevozi kroz Hormuški tjesnac. Proizvodnja mlaznog goriva i kerozina u azijskim rafinerijama pala je na 2,9 milijuna barela dnevno u travnju, što je pad od više od pola milijuna barela dnevno u odnosu na veljaču, prema podacima OilX servisa Energy Aspects.

Europa je također pod pritiskom. Rafinerije se tamo zatvaraju godinama, nesposobne konkurirati većim i učinkovitijim postrojenjima u Aziji. Oko 40 posto mlaznog goriva koje koristi Europska unija uvozi se, a polovica toga obično dolazi preko Hormuza.

Shell je izjavio da rafinerije u Europi maksimiziraju proizvodnju mlaznog goriva. Regija također kupuje više barela iz Sjeverne Amerike i Afrike, prema podacima Vortexe. No, nije jasno koliko će se dobro te zalihe održati u budućnosti, posebno jer potražnja za mlaznim gorivom obično raste tijekom ljeta.

Ako Europa ne bude u mogućnosti nadoknaditi više od polovice izgubljene opskrbe na Bliskom istoku, njezine zalihe mlaznog goriva mogle bi dosegnuti kritične razine u lipnju, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, u kojem trenutku "mogu se pojaviti fizičke nestašice na odabranim zračnim lukama, što će rezultirati otkazivanjem letova i uništenjem potražnje".

Predsjednik Donald Trump izjavio je da SAD imaju "obilje" mlaznog goriva. Odbacio je ideju o ograničenjima izvoza kako bi zaštitio domaću opskrbu i prethodno je pozvao nacije da kupuju od Amerike. No, američke rafinerije već proizvode rekordne količine, ostavljajući ograničen prostor za daljnje povećanje proizvodnje, te većinu svog mlaznog goriva prodaju na domaćem tržištu.

Sjeverna Amerika rutinski koristi gorivo "Jet A". Ono ima višu točku smrzavanja od "Jet A1", koje se tradicionalno koristi u Europi i drugim dijelovima svijeta. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, izjavila je u svibnju da "nema regulatornih prepreka za korištenje goriva Jet A uvezenog u Europu".

Dok su SAD više zaštićene od globalne krize opskrbe kao neto izvoznik mlaznog goriva, zapadna obala i dalje uvozi oko 15-20 posto svog mlaznog goriva, uglavnom iz Južne Koreje, u usporedbi s 5 posto ili manje za druge države, prema Američkom institutu za naftu.

Mlazno gorivo je drugi najveći trošak za zrakoplovne tvrtke nakon rada. Prema Međunarodnom udruženju zračnog prijevoza, to može činiti čak 30 posto operativnih troškova.

Mnogi prijevoznici se bave hedgingom goriva, fiksirajući cijenu mlaznog goriva koje će biti isporučeno kasnije. To ih štiti od povećanja cijena u budućnosti, iako im se ta strategija može obiti o glavu ako mlazno gorivo postane jeftinije. Europske zrakoplovne kompanije osigurale su značajan dio svojih potreba za gorivom za nadolazeće mjesece.

Nasuprot tome, većina američkih prijevoznika - najvećih na svijetu po kapacitetu - prestala je sa hedgingom nakon što je pretrpjela gubitke tijekom oscilacija cijena nafte oko financijske krize 2008. godine. To ih je učinilo izloženijima porastu cijena mlaznog goriva uzrokovanom ratom. American Airlines Group izjavio je da se ove godine suočava s više od 4 milijarde dolara dodatnih troškova, dok je vlasnik British Airwaysa, IAG SA, izjavio da očekuje da će 2026. platiti oko 2 milijarde eura više za gorivo.

Niskotarifne aviokompanije su pod pritiskom jer se njihovi poslovni modeli temelje na održavanju niskih troškova kako bi mogle ponuditi jeftine karte i česte letove. Američki Spirit Aviation Holdings zatvoren je početkom svibnja nakon što je porast cijena goriva zakomplicirao njegove planove za izlazak iz bankrota, a nije uspio osigurati saveznu financijsku pomoć. Nije bio jedini koji je tražio financijsku pomoć. Skupina prijevoznika zatražila je od Trumpove administracije 2,5 milijarde dolara, prema ljudima upoznatim s raspravama.

Aviokompanije su se oslanjale na kupce da apsorbiraju dodatne milijarde dolara troškova mlaznog goriva, dodajući doplate za gorivo na karte i povećavajući naknade za prijavu prtljage i odabir sjedala. Neki šefovi aviokompanija pozvali su putnike da rezerviraju letove što prije kako bi izbjegli još veća povećanja cijena ako se rat na Bliskom istoku oduži.

Skok cijena bio je istaknut u Aziji. Hongkonški Cathay Pacific Airways prilagođava svoje pristojbe za gorivo, koje će od sredine svibnja iznositi oko 350 dolara za povratne letove na duge relacije.

U SAD-u je, prema web stranici za usporedbu putovanja Kayak, od 27. travnja prosječna cijena povratnog međunarodnog leta porasla za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu na 1101 dolar. Prosječna cijena domaće povratne karte porasla je za 24 posto na 365 dolara.

Čak i ako se Hormuški tjesnac ponovno otvori, trebat će vremena da se protok nafte i mlaznog goriva u Meksičkom zaljevu vrati u normalu. Čak i tada se očekuje da će cijene zrakoplovnih karata ostati povišene neko vrijeme dok zrakoplovne tvrtke pokušavaju nadoknaditi svoje dodatne troškove. United Airlines Holdings predviđa da do kraja godine može nadoknaditi čak 100 posto viših troškova goriva povećanjem cijena za putnike.

Jesu li letovi otkazani?

Zrakoplovne tvrtke smanjile su svoj ljetni kapacitet za gotovo 4 posto, uklonivši 9,3 milijuna sjedala iz svojih rasporeda, prema analitičkoj tvrtki Cirium. Prijevoznici su usmjerili svoja smanjenja na manje profitabilne rute i letove izvan vršnih sati. Deutsche Lufthansa, najveća europska zrakoplovna grupa, izjavila je da ovog ljeta ukida 20.000 neekonomičnih letova na kratkim relacijama u regiji. Također se priprema za potencijalna zaustavljanja radi dopune goriva za izravne letove.

Skraćivanje itinerera moglo bi ublažiti pritisak na opskrbu mlaznim gorivom. To neće biti velika utjeha putnicima čiji su putni planovi poremećeni. Zaštita potrošača u slučaju otkazivanja leta razlikuje se ovisno o zemlji. Većina zrakoplovnih kompanija izdaje povrat novca, daje kredit za drugu rezervaciju ili nudi alternativni let ako je izvorno putovanje otkazano.

Imaju li putnici pravo na naknadu za neugodnosti ovisi o tome smatraju li se poremećaji zbog nestašice mlaznog goriva ili visokih troškova goriva pod kontrolom prijevoznika prema lokalnom zakonu. Zrakoplovne tvrtke izuzete su od davanja naknade tijekom izvanrednih okolnosti, koje uključuju rat i ekstremne vremenske uvjete.

Europska komisija izjavila je da lokalne nestašice goriva zadovoljavaju ovaj prag, ali visoki troškovi mlaznog goriva ne. To znači da ako je let unutar ili iz EU otkazan zbog troškova goriva manje od 14 dana prije planiranog datuma polaska, putnici bi mogli imati pravo na čak 600 eura. Isto vrijedi i za putnike koji putuju u blok, ali samo kada su rezervirani kod prijevoznika iz EU.