Dok Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, trenutno prolazi kroz ozbiljnu krizu, Poljska se sve više pozicionira kao ključni akter u Evropi, ekonomski i geopolitički. Ovo potvrđuju i brojke: dok se za Njemačku u 2025. predviđa rast od samo 0,3 posto, Poljska očekuje rast između 3,3 i 3,5 posto.
Analize pokazuju da poljska privreda raste brže od razvijenijih evropskih zemalja te da se zemlja etablirala kao središte modernih industrija i vodeći proizvođač bijele tehnike, električnih uređaja i namještaja u Evropi. Paralelno s tim, Poljska intenzivno ulaže u modernizaciju svih sektora, dok se zemlja nameće i kao atraktivna industrijska destinacija. Značajan dio administrativnih procedura odvija se online, što omogućava brzo i efikasno osnivanje startup kompanija, a često i mnogo brže nego u Njemačkoj.
Iako joj status evropske sile nije unaprijed zagarantiran, Poljska promišljenim i efikasnim politikama sve više učvršćuje svoju poziciju kako na domaćem tako i na međunarodnom planu.
Analizirali smo šta poljski ekonomski uspjeh znači za BiH i da li se za našu zemlju u tom okviru otvara ključno pitanje -može li Poljska postati nova Njemačka za naše tržište? S obzirom na njen ekonomski zamah, olakšano poslovno okruženje i rastuću potražnju, Poljska sve više izgleda kao destinacija u kojoj bi BiH mogla tražiti nove investicijske i izvozne prilike.
Počinje primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka
Za razliku od Poljske, koja ubrzano gradi svoju poziciju u EU, Bosna i Hercegovina još nije ispunila sve uslove na evropskom putu. Ali, jedan od važnih koraka naprijed je primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, usklađenog s evropskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDRP).
Primjena novog Zakona počinje 4. oktobra. Ovim BiH ispunjava jedan od ključnih uslova na putu prema članstvu u EU.
Ilustracija (Depositphotos)
Zakon jasno definira šta se smatra ličnim podacima. Osim tradicionalnih informacija poput imena i fotografije, tu spadaju i digitalni i biometrijski podaci – IP i e-mail adrese, brojevi mobilnih uređaja te otisci prstiju koji se, primjerice, koriste za evidenciju radnog vremena.
Naglasak je stavljen na obavezu edukacije zaposlenih i imenovanje službenika za zaštitu podataka, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Svaka institucija ili kompanija koja prikuplja lične podatke mora uskladiti interne procedure, politike privatnosti te uspostaviti jasne upute i kodekse ponašanja.
Građanima se garantira bolja zaštita: pravo na informiranost, pristup podacima, ispravka netačnih informacija, kao i brisanje podataka. Za kršenje propisa predviđene su visoke kazne do 40 miliona KM, zavisno od težine prekršaja i veličine organizacije.
Hoće li AI promijenit sportsko suđenje
Ove sedmice smo za vas pripremili pregled najnovijih tehnologija u sportu, pročitajte kako umjetna inteligencija mijenja način suđenja u nogometu i drugim sportovima.
Depositphotos
AI sve snažnije ulazi u sport, a nogomet je među predvodnicima u testiranju novih tehnologija koje bi mogle u potpunosti promijeniti način suđenja. Engleska Premier liga je od aprila ove godine trajno uvela poluautomatiziranu VAR tehnologiju za određivanje ofsajda, a odluka je potvrđena nakon uspješnih testiranja tokom utakmica FA Cupa i dodatnih provjera unutar lige.
Ovaj sistem ranije je korišten na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. i Evropskom prvenstvu 2024., a koristi algoritme dubokog učenja i 3D tehniku mapiranja pozicija igrača, smanjujući vrijeme donošenja odluka s nekoliko minuta na svega nekoliko sekundi.
Slična rješenja već su prisutna i u drugim sportovima. Na primjer, Hawk-Eye-Live u tenisu mijenja linijske sudije, dok senzori u nogometnim loptama omogućavaju precizno određivanje je li lopta u potpunosti prešla gol liniju.
Iako AI trenutno funkcionira kao pomoćni alat, razvoj tehnologije otvara pitanje može li u budućnosti potpuno zamijeniti suce ili će ostati podrška koja smanjuje prostor za grešku, ali zadržava ljudski faktor u donošenju odluka?
.webp){kind=icon}
