Njemački poslovni čelnici prepoznali su jasna upozorenja da oslanjanje na Kinu nosi rizik gospodarske katastrofe, ali ih u praksi ne slušaju.
Od automobilske industrije do kemijske, najveći izvoznici ignoriraju apele vlade i ulažu milijarde u projekte koji ih još snažnije vezuju uz drugo najveće svjetsko gospodarstvo. Njemačka korporativna ulaganja u Kinu porasla su za 1,3 milijarde eura između 2023. i 2024., dosegnuvši 5,7 milijardi eura, prema podacima Mercator Instituta za kineske studije.
Ni dužnosnici nisu učinili mnogo da promijene trend. U privatnim razgovorima sastaju se i izrađuju planove, rekli su izvori upoznati s raspravama, ali i dalje zaziru od uplitanja u odluke o stranim ulaganjima. Jedan visoki dužnosnik rekao je da takvo interveniranje povijesno nije dio njemačkog identiteta.
Na nedavnim sastancima poslovni čelnici i dužnosnici međusobno su razmjenjivali krivnju, ali nudili malo rješenja, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni. Otvoreno je ostalo dublje pitanje tko snosi troškove udaljavanja od Kine, bilo kroz gubitke profita, otpuštanja radnika, više cijene za potrošače ili opterećenje za već rastegnutu državu.
Za sada, Kina i dalje donosi previše kratkoročnih profita da bi se ignorirala, rekli su izvori, čak i ako bi Peking dugoročno mogao ograničiti pristup ključnim dobavljačima i svom golemom tržištu. Izvršni direktori vide malo razloga za promjene ako ih Berlin ne prisili ili ne podmiri dio troškova.
Ovog vikenda njemački vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil putuje u Peking kako bi razgovarao o zabrinutostima Berlina, dok kancelar Friedrich Merz javno upozorava kompanije na rizike njihove ovisnosti o Kini.
Bloomberg
Posljedice nečinjenja mogle bi biti dalekosežne. Što se njemačka industrija više veže uz Kinu sada, to će Peking imati veći utjecaj na najveće europsko gospodarstvo dugoročno, a tu bi moć mogao iskoristiti za preusmjeravanje globalne konkurencije u svoju korist ili ograničavanje europskog utjecaja.
"De-risking nije samo poslovna odluka", rekla je Agatha Kratz iz Rhodium Groupa. "Alternativa je svijet u kojem Kina može diktirati europsku vanjsku i ekonomsku politiku."
Dublje veze
Automobilska industrija je središte njemačke izloženosti Kini i dodatno je povećava.
U prosjeku su proizvođači automobila činili oko dvije trećine njemačkih ulaganja u Kinu od 2020. do 2024., utvrdio je MERICS. Ta su ulaganja ubrzala posljednjih godina, narasla su 69 posto između 2023. i 2024. te dosegla 4,2 milijarde eura.
Danas je Kina najvažnije tržište za BMW, Mercedes-Benz i Volkswagen.
BMW je uložio oko 3,8 milijardi eura u projekt baterija u Shenyangu, čineći Kinu središtem svog najvećeg istraživačkog i razvojnog centra izvan Njemačke. Također izvozi električne SUV modele iz Kine natrag u Europu. Mercedes je preselio svoj godišnji strateški samit u Peking i razvija električna vozila isključivo za kinesko tržište.
Bloomberg
Volkswagen, koji Kinu naziva svojim drugim domaćim tržištem, potpisao je niz sporazuma s kineskim tvrtkama kako bi ubrzao tehnološki razvoj.
Trend se proteže i izvan automobilske industrije.
BASF, njemački kemijski div, nedavno je otvorio kompleks vrijedan 8,7 milijardi eura u Kini, svoje najveće ulaganje ikad. Prošlog mjeseca, izvršni direktor Markus Kamieth rekao je da je Kina ključna za rast tvrtke i da pomaže nadomjestiti slabiju proizvodnju u Njemačkoj.
Bloomberg
Bosch također produbljuje oslanjanje na Kinu u razvoju proizvoda, dok istodobno smanjuje radna mjesta u Njemačkoj.
Ukupno su prosječna godišnja njemačka ulaganja u Kinu u posljednjih pet godina iznosila 5,2 milijarde eura, znatno više od 3,3 milijarde prosječno zabilježenih od 2015. do 2019., navodi MERICS.
No traženje alternativnih dobavljača dolazi s visokom cijenom. Čak i ako tvrtke pronađu nove izvore za sirovine poput rijetkih zemalja ili čipova, plaćat će više nego u Kini, i za proizvode i za nove opskrbne lance.
Najoptimističniji scenarij jest da nova tržišta u Sjevernoj Americi, Europi i Indiji dugoročno nadoknade ove troškove, ali to traje i bez jamstva uspjeha. Do tada izvršni direktori biraju između neugodnih opcija: prihvatiti niže profite, povećati cijene ili otpustiti radnike.
Osim ako vlada ne pomogne.
"Automobilska industrija aktivno provodi nužno de-risking, ali ga politika mora omogućiti, ne samo zahtijevati", rekao je glasnogovornik VDA, njemačkog auto udruženja.
Poslovni čelnici u razgovorima s vladom predlagali su domaće reforme, od smanjenja troškova energije do uklanjanja birokracije, kako bi se potaknulo poslovanje u Njemačkoj. Međutim, Berlin se bori s napretkom dok političke podjele rastu, a vlada je već opterećena izdacima za klimu, obranu i socijalnu skrb.
"Za novu vrstu razdvojenog opskrbnog lanca potrebno je najmanje tri do pet godina", rekao je Matthias Zink iz Schaefflera i predsjednik CLEPA-e. "Ne smijemo imati iluzija o tome."
Bloomberg
Problemi na vidiku
Ne vide sve njemačke tvrtke stvari isto. Mnoge manje kompanije već su prije odlučile da se više ne mogu oslanjati na Kinu.
4Jet, tvrtka za lasersku tehnologiju, jedna je od njih. Bila je oprezna prema kineskoj strategiji subvencioniranja industrija, brzog širenja i rušenja konkurencije na globalnom tržištu.
Tvrtka je počela jače ulagati u tržišta poput Indije kako bi nadomjestila potencijalni pad u Kini i sada bi mogla preživjeti čak i ako bi Kina potpuno zatvorila svoje tržište, rekao je izvršni direktor Jörg Jetter.
"Politiku smatram iznenađujuće naivnom", rekao je Jetter. "Vrlo je jasno što oni rade."
Jetter se referira na kineski plan Made in China 2025, koji je identificirao deset industrija u kojima Kina želi dominirati. Plan je uspio i Kina je postala vodeća u solarnim panelima, baterijama i električnim vozilima te ozbiljan konkurent u alatnim strojevima i robotici.
Kina sada planira proširiti te ciljeve u novom petogodišnjem planu koji se očekuje početkom sljedeće godine.
Neke tvrtke koje se i dalje oslanjaju na Kinu već osjećaju upozorenja.
Bloomberg
Prošlog mjeseca njemački proizvođači automobila vidjeli su kako bi nagli prekid isporuka čipova iz Nexperije, kineski vlasničke tvrtke u Nizozemskoj, mogao zaustaviti proizvodnju u samo nekoliko dana, a kriza još nije u potpunosti riješena.
Njemački izvoz u Kinu opada upravo dok se ovisnost o jeftinim kineskim inputima povećava, jer se proizvodnja seli u Kinu.
Jürgen Matthes iz Njemačkog ekonomskog instituta upozorio je da taj trend može dovesti do "postupnog urušavanja industrijske baze Njemačke".
Poslovne udruge sada žele intervenciju vlade.
Bloomberg
Udruga VDMA, koja predstavlja srednje velike kompanije u strojarstvu i industrijskoj proizvodnji, navodi da se prema anketama većina tvrtki još osjeća konkurentno u Europi, rekao je Oliver Richtberg.
No taj udio pada na manje od polovice kada se pita za prognozu za pet godina.
"Ovakav razvoj ne možemo jednostavno prihvatiti", rekao je Richtberg.
Planiranje počinje
Njemački dužnosnici sve više ističu da se mora nešto učiniti.
Berlin je prvi put obećao "de-risking" od Kine 2023., ali je ponudio više signala nego konkretnih mjera. Od ulaska u ured u svibnju, kancelar Friedrich Merz osnovao je nacionalno vijeće za sigurnost i zatražio od njega da se pozabavi problemom.
Na prvom sastanku prošlog tjedna dužnosnici su se dogovorili da do kraja godine izrade akcijski plan za diversifikaciju izvora sirovina, rekao je izvor upoznat s razgovorima.
Berlin također radi na strategiji ekonomske sigurnosti koja bi trebala biti predstavljena sljedeće godine.
Ipak, Merz upozorava kompanije da ih neće spašavati.
"Uvijek im kažem kad se sastanemo: To je vaš rizik ako stvari krenu loše, nemojte tada dolaziti k nama", rekao je Merz, napominjući da kineske vlasti mogu prekinuti opskrbu ili zatvoriti tržište za njemačke tvrtke.
"To se može dogoditi vrlo brzo", rekao je.
- Uz pomoć Michaela Nienabera i Chrisa Millera
.webp){kind=icon}
