Investitori na tržištu kapitala uvjereni su da će Europska središnja banka radi obuzdavanja inflacije u eurozoni, koja se zbog rata u Ukrajini bori s rastućim cijenama energenata, djelovati smionije.
Na tržištu novca smatra se da će na sastanku u listopadu banka kamatnu stopu podići za jedan postotni bod, što će depozitnu kamatu podići na jedan posto. Investitori sada prvi puta iskazuju uvjerenost da će zaoštravanje biti tako velikog intenziteta.
Inflacija potaknuta cijenom energenata ne zabrinjava samo eurozonu. Investitori misle da će i Bank of England do kraja godine dvostruko povećati kamatnu stopu, na 3,5 posto. Još prije samo deset dana očekivalo se da porast kamatnih stopa do prosinca neće prijeći 125 baznih bodova.
ECB je dokinuo tradiciju davanja signala o povećanju kamatnih stopa unaprijed kada je prethodnog mjeseca za pola boda podignula troškove posuđivanja, uz najavu da će odluke donositi "od sastanka do sastanka".
Iako trgovci procjenjuju da će ECB uskoro krenuti s agresivnijom politikom, oklade ipak idu u smjeru ECB-ova usporavanja ritma podizanja kamatnih stopa do 2023. godine. Prema njima, kamatne će stope dva posto doseći tek u rujnu sljedeće godine.
Dok se bakće s rastućom inflacijom, Europska središnja banka morat će u obzir uzeti i pogoršavanje gospodarskih izgleda za eurozonu. U 19 zemalja eurozone proizvodnja je pala zbog smanjene potražnje uzrokovane rekordnim cijenama energije i hrane, a sve se više sektora pridružuje tom sve mračnijem portretu ekonomskog stanja.
--- U suradnji s Jamesom Hiraijem