Strah od globalne gladi i rast cijena hrane naglašava potrebu za ruskom pšenicom. Nekoliko mjeseci nakon rata u Ukrajini, apetit za ruskom pšenicom i dalje je jak i nema znakova da će izvoz uskoro pasti.
Nakon kratkog pada na početku rata jer su neki trgovci bili pogođeni problemima finansiranja i logistike, isporuke pšenice iz Rusije ostale su u skladu s uobičajenim količinama. Iako od tamo postaje sve teže trgovati žitom, ruske kompanije i međunarodni trgovci poput Viterre nastavljaju prodavati velike količine.
Velika potražnja
Mnoge strane kompanije napustile su Rusiju, ali globalna spremnost da nastavi kupovati i prodavati njene usjeve naglašava potrebu za žitaricama - posebno s obzirom na rekordne cijene hrane nakon što je invazija smanjila ukrajinski izvoz žitarica. Kako bi istaknuo snažnu potražnju, pružatelj podataka Logistic OS procjenjuje da se ruska prodaja pšenice u aprilu utrostručila u odnosu na godinu dana ranije, iako je porasla s iznosa nižeg od uobičajenog zbog izvoznih poreza u to vrijeme.
Viterra je bila treći najveći izvoznik u aprilu, nakon ruskih izvoznika Trading House RIF i Aston, prema podacima Logistic OS-a. Globalni trgovački divovi Cargill Inc. i Louis Dreyfus Co. također su izvezli nešto pšenice, a međunarodne kompanije nisu drastično promijenile količine od invazije.
Inozemni agrobiznisi uglavnom su ostali u Rusiji od početka rata, iako su neki rekli da tamo neće vršiti nova ulaganja. Vidjeli su kako njihov udio u ruskom izvozu pšenice stalno pada na kompanije pod državnom kontrolom posljednjih godina kako vlada širi svoju ulogu u rastućem strateškom sektoru.
Bloomberg
Kao dio ruskog nastojanja da se proširi, državni zajmodavac VTB Grupa kupio je lučke terminale i operacije u zemlji te podržao lokalne trgovce žitom.
Čak i uz visoke troškove transporta i osiguranja, rusko žito je nastavilo teći jer taj sektor nije bio sankcioniran niti je bio suočen s tolikim pritiskom za obuzdavanje poslovanja kao u drugim industrijama. Osim toga, smanjenje zaliha od pšeničnog diva riskira pogoršanje globalne gladi. Cijene pšenice dosegle su rekord u martu zbog zabrinutosti zbog globalne nestašice.
''Postoji velika potražnja za pšenicom zbog opće zabrinutosti oko sljedeće sezone i vremenskih problema u različitim dijelovima svijeta'', rekao je Dmitry Rylko, generalni direktor moskovskog Instituta za proučavanje poljoprivrednog tržišta.
Obustava ulaganja
Rusija tradicionalno ima toplije veze s mnogim zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koje su među najzavisnijima od njezine pšenice.
U nafti, proizvođači poput BP Plc napuštaju udjele u ulaganjima vezanim za Rusiju, a neke velike trgovačke kuće prestat će trgovati naftom u zemlji. SAD je zabranio rusku naftu i Evropska unija želi učiniti isto, dok blok također pokušava smanjiti svoje oslanjanje na ruski plin.
Međunarodni trgovci žitom imaju bogatu imovinu u Rusiji. Viterra zajedno s VTB-om posjeduje terminal za žito Taman na Crnom moru, a Louis Dreyfus ima terminal na Azovskom moru. Archer-Daniels-Midland Co. i Cargill također su prisutni, iako je Bunge Ltd. u martu prodao svoj terminal za žito u Rostovu.
Bloomberg
Glasnogovornik Viterre potvrdio je da je obustavio nove projekte razvoja i proširenja u Rusiji, ali nije komentirao hoće li to obuzdati trgovinu. Cargill se pozvao na prethodnu izjavu da je zaustavio ulaganja, ali će nastaviti s radom objekata za hranu i hranu za životinje. ADM je rekao da je obuzdao ruske operacije koje nisu povezane s osnovnim prehrambenim proizvodima te ih nabavlja iz drugih regija gdje je to moguće. Bunge je ponovio da je zaustavio sva ulaganja i nebitne aktivnosti u zemlji od 25. marta, a sadašnje operacije su ograničene na podršku domaćim poljoprivrednicima i potrošačima proizvodnjom osnovne hrane u njihovoj jedinici za drobljenje.
Louis Dreyfus je odbio komentirati.
Prije rata, isporuke pšenice iz Rusije bile su manje za otprilike 24 posto u odnosu na godinu ranije zbog manjeg uroda i ograničenja izvoza. Išli su sličnim tempom s prodajom od 26,8 miliona tona do kraja marta, kada su zadnji put objavljeni carinski podaci. Izvoz iz aprila iznosio je 2,1 milion tona, prema Logistic OS-u.
Osim što su imali koristi od snažne potražnje za žitom — dodatno potaknute ratom koji je započela Rusija — vladini prihodi od pšenice potkrijepljeni su porezom na izvoz koji je uvela kako bi zaštitila lokalne zalihe. Carina je povezana s cijenama pšenice.
Za nedavne pošiljke, neki trgovci možda troše svoje dozvole dodijeljene u okviru izvozne kvote koja je također provedena radi zaštite domaćeg tržišta. Osim toga, dio prodaje možda je bio rezerviran prije rata.
Ruske isporuke u maju mogle bi se malo smanjiti na otprilike 1,7 miliona tona, kaže Rylko iz IKAR-a. Veliko je pitanje hoće li Rusija izvoziti uobičajene količine u novoj sezoni koja počinje u julu.
"Sumnjam da će međunarodni trgovci nastojati zadržati posao, jer će Rusija biti najveći izvor pšenice na svijetu", rekao je Rylko.
.webp){kind=icon}
