Smanjenje kamatnih stopa u septembru zahtijevalo bi poboljšanje inflacijskih izgleda Evropske centralne banke (ECB), smatra član Upravnog vijeća Boris Vujčić.
Iako akcija u julu nije u potpunosti isključena, više podataka i svježi niz prognoza biće dostupni dva mjeseca kasnije, rekao je Vujčić u intervjuu za Bloomberg. Svaka naznaka kašnjenja u postizanju cilja ECB-a smanjila bi izglede za ponovno smanjenje troškova zaduživanja u to vrijeme.
"Kako bismo učinili više, moramo vidjeti više", rekao je Vujčić u Dubrovniku. "Svako produženje konverzije inflacije prema srednjoročnom cilju slabi argumente za smanjenje kamata, i obrnuto."
ECB je ranije u junu snizio stope za četvrtinu boda, devet mjeseci nakon posljednjeg povećanja. Odluka je uslijedila uz projekcije koje pokazuju nešto bržu inflaciju ove i iduće godine te nešto duži put prema dva odsto.
"Do septembra ćemo pratiti podatke koji pristižu, a dotad ćemo imati još tri očitanja inflacije, podatke o ekonomskoj aktivnosti, tržištu rada i finansijskim tržištima te novu projekciju", rekao je Vujčić. "Jul je uvijek opcija, ali puno više podataka biće dostupno u septembru. Na tom sastanku sve je otvoreno – pauza ili rez. Ne želim pokazati nikakve signale o tome što želimo učiniti prije nego što vidimo više podataka."
Vujčićev latvijski kolega Mārtiņš Kazāks dao je sličan ton u zasebnom intervjuu za Bloomberg. Kreatori politike ne smiju dopustiti da inflacija ostane iznad dva odsto u 2026., rekao je. ECB trenutno očekuje da će tu prekretnicu dostići u četvrtom tromjesečju sljedeće godine.
Drugi dužnosnici takođe su pozvali na razboritost. Portugalac Mário Centeno rekao je da će inflacija ostati do avgusta i ustvrdio da bi se odluke trebale temeljiti na podacima. Njegov slovenski kolega Boštjan Vasle rekao je da se stope neće snižavati istom brzinom kojom su ukinute.
Vujčić je rekao da, dok osnovna vrijednost ECB-a pokazuje da se inflacija kreće prema cilju, dužnosnici "trebaju posebno paziti na usluge". S njima se manje može trgovati i osjetljiviji su na plate, rekao je, pa je inflaciju u tom dijelu privrede "vjerovatno teže srušiti".
"Potražnja za uslugama je još uvijek vrlo velika i postavlja se pitanje svjedočimo li trajnijoj promjeni preferencija potrošača prema uslugama iz robe", rekao je. "Sada nemam odgovor, ali saznaćemo u dogledno vrijeme."
Rizici za izglede inflacije "vjerovatno su uravnoteženiji nego što su bili", dodao je. "Puno brži pad inflacije nije baš vjerovatan jer bi se to prvenstveno moglo dogoditi preko robe. Zamah usluga je uzlazni rizik, iako očekujemo da će postupno opadati tokom ostatka godine."