Sporija inflacija otvorila je vrata Evropskoj centralnoj banci da ovog ljeta počne snižavati kamatne stope, iako bi geopolitika još uvijek mogla poremetiti takve planove, prema članu Upravnog vijeća Olliju Rehnu.
Ako ažurirane informacije o izgledima inflacije, temeljnim pritiscima i snazi prijenosa monetarne politike povećaju povjerenje da će cilj ECB-a od dva posto inflacije biti održivo ostvaren, troškovi zaduživanja mogli bi se smanjiti na sastanku o politici u junu, rekao je Rehn u utorak u Helsinkiju.
Ali takav korak također ovisi o tome da se situacija u Ukrajini i na Bliskom istoku neće pogoršati. "Ovo pretpostavlja da neće biti daljnjih zastoja - naprimjer u geopolitičkoj situaciji i u cijenama energije", rekao je finski dužnosnik.
ECB je prošle sedmice ostavila svoju kamatnu stopu na rekordno visokih četiri posto peti put zaredom istovremeno signalizirajući da će hlađenje inflacije uskoro omogućiti početak smanjenja - ideja koju je u utorak podržao član Upravnog vijeća Gabriel Makhlouf.
ECB vs. Fed
Šef litvanske centralne banke Gediminas Simkus rekao je dan ranije da su ove godine moguća više od tri smanjenja, iako su neke njegove kolege opreznije.
Monetarna politika ECB-a mogla bi se razlikovati od putanje Federalnih rezervi, s obzirom na to da ekonomije dva kontinenta imaju različite rezultate, rekao je Rehn na konferenciji za medije.
"Trenutno postoji razlika u ekonomskom ciklusu i razvoju između američke i evropske ekonomije, što znači da prirodno možemo donijeti različite vrste odluka u narednom razdoblju."
Čak i tako, s obzirom na to da SAD ima "značajan uticaj" na realnu ekonomiju i finansijska tržišta, ECB ne donosi svoje odluke "u vakuumu", rekao je Rehn.
Također je pozvao na mjere za poboljšanje produktivnosti eurozone, ističući implikacije na inflaciju i nivo realnih kamatnih stopa u srednjoročnom razdoblju.
"Poboljšanje produktivnosti ne događa se preko noći", rekao je. "To zahtijeva dugoročnu ekonomsku politiku koja podržava ulaganja i jača prilike za rast kompanija".