Inflacija i talijanski javni dug donijeli probleme ECB-u

Politička nestabilnost u Italiji donijela je nove izazove pred predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde. Balansiranje između donošenja mjera koje će obuzdati inflaciju i pritom imati što nježniji utjecaj na europska gospodarstva koja se još nisu posve oporavila od pandemije u četvrtak je postalo je još delikatnije.

Čim je ostavši bez potpore koalicijskih partnera talijanski premijer Mario Draghi u četvrtak najavio ostavku, na tržištu je nastao dar-mar. Terminski ugovori na talijanske obveznice i dionice skliznuli su navečer na najniže vrijednosti, a vrijednost eura ponovo je pala ispod pariteta s američkim dolarom. Terminski ugovori za rujan na desetogodišnje talijanske obveznice pali su na najnižu vrijednost od lipnja.

Kako bi spriječio političku krizu s velikim financijskim reperkusijama, talijanski predsjednik Sergio Mattarella odbio je prihvatiti Draghijevu ostavku. Tako da se s nestrpljenjem čeka njegovo obraćanje talijanskom parlamentu početkom idućeg tjedna kada će se ponovno glasati o povjerenju. Ako se koalicijski partneri predomisle i podrže Draghija, izbori će nastupiti tek iduće godine. U suprotnom, još malo kaosa na tržištu kao da nije dovoljno što Europi prijeti energetska kriza, plamti rat u Ukrajini i pokazatelji sve glasnije viču "recesija".

Oni koji odlučuju o pooštravanju monetarne politike u ECB-u sada pred sobom imaju nove varijable koje im sužavaju manevarski prostor. Osim pada vrijednosti eura, tu je i talijanski javni dug koji bi mogao eskalirati povećanjem troškova zaduživanja. Javni dug Italije popeo se na 2.758 milijardi eura.

Europskoj središnjoj banci sada je teže nego ikada prije, komentirao je Charles Goodhart, nekadašnji donositelj odluka u Bank of Englandu.

Da je ECB razapet u svom djelovanju potvrdio je u razgovoru za Bloomberg Adria televiziju financijski analitičar Hrvoje Japunčić.

"Svjedoci smo da je Europska središnja banka sada u dvostrukoj aktivnosti - s jedne strane bori se protiv inflacije, a s druge strane posebnu pozornost daje fragmentaciji kretanja prinosa, odnosno traženih kamata i troškova određenog dijela zemalja gdje poseban fokus ima Italija vis-a-vis javnih financija", istaknuo je Japunčić.

Dodao je da trenutačna politička situacija u Italiji ne ide u korist ECB-u jer će, kako smatra, dođe li do raspada talijanske vlade to imati utjecaja na kretanje talijanskih vrijednosnica na tržištu, ali i pristupa ECB-a u oba segmenta aktivnosti.

Ekonomist Paul De Grauwe uvjeren je da središnja banka neće dopustiti da do talijanski javni dug postane neodrživ.

"Nastane li u nekom trenutku dilema oko toga treba li se nastaviti boriti s inflacijom ili zadržati stabilnost u eurozoni, ECB bi se opredijelio za stabilnost", zaključio je.