Očekuje se da će Njemačka ove godine potrošiti najmanju količinu energije u više od tri decenije jer se borba nacije s problemima u proizvodnoj industriji odražava na potražnju za gorivom.
Ukupna potrošnja energije bit će čak niža nego prošle godine — kada je evropska kriza posebno teško pogodila Njemačku — i kreće se prema godišnjem padu od osam posto, prema predviđanjima Radne skupine za energetske bilanse. To je 28 posto ispod nivoa iz 1990. godine, kada su zabilježeni prvi podaci.
Najveća evropska ekonomija jedina je članica G-7 za koju MMF predviđa da će se smanjiti 2023., a očekuje se da će godinu završiti s dvostrukom recesijom. Energetski intenzivne industrije doživjele su posebno ozbiljne padove aktivnosti, a cijene ključnih uvoznih goriva poput plina i dalje su više nego prije ruskog napada na Ukrajinu koji je preokrenuo globalne tokove.
Dok je uglavnom industrijska slabost bila ta koja je uticala na potražnju za energijom ove godine, otprilike petina pada može se pripisati blažim temperaturama, rekla je grupa. Također su naveli da su postojano visoke cijene energije vjerovatno dovele do ušteda i zamjena, kao i smanjenja u industriji.
Ranije ove sedmice, Međunarodna agencija za energiju upozorila je da će potražnja za naftnim derivatima u Njemačkoj vjerovatno pasti više nego u bilo kojoj drugoj zemlji OECD-a tokom 2023. Dodala je da će, globalno, samo Pakistan zabilježiti strmiji godišnji pad.
Osim toga, Njemačka je nakon maja ove godine postala neto uvoznik električne energije nakon postepnog gašenja svojih posljednjih nuklearnih reaktora, naveli su iz radne grupe. To je uglavnom zato što je proizvodnja bila jeftinija izvan zemlje.