Uz spuštanje zastora na predstavu oko talijanskog proračuna za 2024. došlo je vrijeme za čitanje kritičkih osvrta.
Relativno suzdržana reakcija ulagača na nove namjere vlade premijerke Giorgie Meloni za popuštanje pravila oko proračunskog deficita sad će se testirati kroz niz revizija kreditnog rejtinga, ali i kroz sud koji daje Europska unija.
Barem pet agencija za kreditni rejting trebalo bi idućih tjedana ažurirati svoje ocjene za talijanski dug. Najosjetljivija potencijalna objava dolazi 17. studenog iz Moody'sa jer Italija kod te agencije ima ocjenu Baa3, što je tek jedna razina iznad tzv. špekulativnog rejtinga, a i ta ocjena ima negativne izglede.
Tržište u ovom trenutku ne očekuje da će bilo koja agencija stvarno sniziti ocjenu, ali nervoza oko razine talijanskog duga je visoka. Razlika prinosa u odnosu na njemačke desetgodišnje obveznice (tzv. spread), što je uobičajena mjera rizičnosti, na gotovo je najvišoj razini ove godine.
"Vjerujemo da je barijera za smanjivanje ocjene prema špekulativnoj razini i dalje visoka - mada bi rejting agencije mogle biti oštre kako bi bile sigurne da će Italija zadržati stupanj fiskalne discipline", izjavio je Gareth Hill, viši menadžer fonda tvrtke Royal London Asset Management.
Nacrt premijerke Meloni za deficite koji do 2026. godine – jednu godinu dulje nego što je planirano – premašuju granicu Europske unije od tri posto BDP-a objavljen je krajem rujna. Parlament je ratificirao odluku, a koalicijski sastanak vlade u ponedjeljak odobrio proračun koji uključuje smanjivanje poreza i mjere za poticanje roditeljstva.
Ministar financija Giancarlo Giorgetti kazao je kako ga ne plaši sud analitičara državnih rejtinga i smatra da će proračun biti "dobro primljen" u Bruxellesu. Takvo uvjerenje počiva na njegovu stavu da i nešto relaksiraniji pristup javnim financijama i dalje u srcu ima razboritost.
"Ambicija Meloni za ispunjavanje predizbornih obećanja ponovno je u centar pažnje stavila talijanski dug. Njen novi proračunski nacrt nudi samo osrednji poticaj rastu iduće godine te malo dugoročnih koristi za ekonomiju. Rezultat toga je lošiji izgled javnih financija, a pažnja koju su ti planovi izazvali podiže rizik u trenutku kad rastu i troškovi zaduživanja", kazala je Simona Delle Chiaie, ekonomistica za eurozonu pri Bloomberg Economicsu.
Agencija Fitch Ratings je prošlog tjedna označila dug kao poseban rizik, dok su analitičari – nakon kruga najbržeg dizanja kamatnih stopa Europske središnje banke u povijesti – fokusirani na posljedice rasta troškova zaduživanja.
Rast kamatnih stopa utjecao je na sve države eurozone, no Italija je zbog golemog duga koji premašuje 140 posto BDP-a ranjivija. Njen desetgodišnji trošak zaduživanja je nedavno prvi put u više od deset godina prešao pet posto.
"Idiosinkratični rizici će vjerojatno doći u centar pažnje s približavanjem revizije kreditnih rejtinga", smatra Rohan Khanna, šef strategije za kamate eurozone u londonskoj banci Barclays. "Ne može se isključiti barem mogućnost promjene izgleda", dodao je.
Neuspjeh Italije pri poštivanju fiskalnih pravila Unije također izaziva zabrinutost jer pristup alatima Europske središnje banke (ECB) za pomoć u krizi ovisi o poštivanju pravila Unije. Raspoloživost tih alata je u većem dijelu ove godine vjerojatno držala spreadove pod kontrolom.
Analitičari Scope Ratingsa napisali su ovog mjeseca u izvještaju da je dostupnost ECB-ovih alata "ključna osnova" za njihovu relativno visoku BBB+ ocjenu te zemlje.
Mada suspenzija pravila koje diktira tri posto proračunskog deficita iduće godine prestaje, očekuje se da Bruxelles zbog izazovnih ekonomskih uvjeta neće u potpunosti inzistirati na strogoj primjeni.
"Ako se odnosi između Italije i Europe pogoršaju i Italija se odmakne od fiskalnih pravila, to bi moglo dovesti do postupka u slučaju prekomjernog deficita, što bi moglo ograničiti pristup alatima", kazao je Nicola Mai, portfeljni menadžer i analitičar u Pacific Investment Managementu. "S tim u vidu, mislim da će između Italije i Europe biti koordinacije", dodao je.
Jedan test tog odnosa bit će ocjena talijanskog proračuna koju bi Bruxelles trebao objaviti 21. studenog i iz koje bi se moglo vidjeti koliko će se strogo kontrolirati talijansko poštivanje pravila. Ekonomske prognoze koje se očekuju nekoliko dana prije toga, 15. studenog, također će dati naznake kakvi izazovi stoje pred tom državom.
Šefovi talijanskih financija uporno pokušavaju naglasiti da su troškovi zaduživanja, iako viši nego prije, pod kontrolom. Guverner središnje banke Ignazio Visco kazao je prošlog tjedna za Bloomberg TV da "ne postoje znakovi" da se spreadovi nalaze na točki koja bi tražila intervenciju.
Sam ministar Giorgetti je u ponedjeljak rekao novinarima da ne smatra da postoji zona opasnosti. "Ne postoji razina spreadova koja je crvena ili žuta ili nekakva drukčija", kazao je.