.webp){kind=icon}
Zbog neodrživog iskorištavanja prirodnih resursa i prekomjerne potrošnje fosilnih goriva, klimatske promjene, odnosno sve češći ekstremni vremenski uslovi postali su jedan od najznačajnijih problema uzrokujući gubitak bioraznolikosti, nestabilnosti u lancima snabdijevanja, prisilne migracije i finansijske gubitke.
Neophodna značajna ulaganja
Za postizanje klimatske neutralnosti biće potrebna znatna ulaganja. U strategiji Evropske unije (EU) za finansiranje tranzicije prema održivijoj ekonomiji procjenjuje se da je godišnje na nivou EU potrebno povećati ulaganja za 175 do 290 milijardi evra.
S obzirom na to da javna sredstva neće biti dovoljna, EU je izradila plan za finansiranje održivog rasta kojim se privatna ulaganja nastoje usmjeriti prema tranziciji na niskougljičnu ekonomiju. Plan se temelji na tri zakonodavne promjene: Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), Uredba o EU taksonomiji i Uredba o objavama povezanim s održivosti (SFDR).
Dr. sc. Nikolina Markota Vukić, predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) iz Hrvatske i članica Evropske radne grupe za finansijsko izvještavanje (EFRAG), objasnila je za Bloomberg Adriju kakve promjene donosi Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) koja je u januaru ove godine stupila na snagu.
Nikolina Markota Vukić (Revicon)
"Ova direktiva ključna je inicijativa u okviru Evropskog zelenog plana, usmjerena na poboljšanje izvještavanja o održivosti kompanija u EU. Informacije o održivosti temelj su za ozelenjavanje ekonomije, odnosno ulaganje u održive aktivnosti, a očekuje se da će olakšati prelaz prema održivijoj ekonomiji", naglašava Markota Vukić.
EU regulativa zahtijeva da sva velika društva i sva društva čiji su vrijednosni papiri prisutni na uređenim tržištima EU objave informacije o rizicima i prilikama koji proizlaze iz društvenih i pitanja životne sredine te o uticaju njihovih aktivnosti na ljude i okolinu.
"To pomaže investitorima, organizacijama civilnog društva, zaposlenicima, potrošačima i ostalim učesnicima da procijene održivost poslovanja kompanija. Pretpostavka je da će kompanije jednom, kada budu morale transparentno objaviti informacije prema zakonodavnom okviru EU i kada te informacije budu eksterno verificirane, a kako ne bi izgubile podršku dionika, poziciju na tržištu i pristup kapitalu, započeti značajnu transformaciju prema održivijem poslovanju", ističe Markota Vukić.
CSRD nastoji ojačati i proširiti zahtjeve NFRD-a
CSRD modernizuje i postrožuje pravila koja se odnose na informacije o okolini, društvu i upravljanju (ESG), a o kojima kompanije moraju izvještavati. Donesena je s ciljem poboljšanja kvaliteta i dosljednosti izvještavanja o održivosti kompanija koje posluju u EU i koje na EU tržištu ostvaruju značajne prihode.
"CSRD se temelji na postojećoj Direktivi o nefinansijskom izvještavanju (NFRD), koja od određenih preduzeća zahtijeva objavljivanje informacija o pitanjima vezanim za ESG u svojim godišnjim izvještajima. Međutim, CSRD nastoji ojačati i proširiti zahtjeve NFRD-a uvođenjem standardizovanijeg pristupa izvještavanju o održivosti", pojašnjava Markota Vukić.
CSRD zahtijeva od svih preduzeća prisutnih na uređenim tržištima EU te njihovih podružnica/kćeri kompanija iz trećih zemalja, koje u EU ostvaruju značajne prihode, da godišnje objavljuju izvještaje o održivosti pripremljene prema obaveznim standardima, u digitalnom obliku i eksterno verifikovane.
Do sada je izvještaj o održivosti objavljivalo oko 11.700 preduzeća, a stupanjem CSRD-a na snagu, taj broj raste na više od 50.000. Nova pravila osiguraće da ulagači i drugi učesnici imaju pristup informacijama koje su im potrebne za procjenu rizika ulaganja koji proizlaze iz klimatskih promjena i drugih pitanja održivosti.
Ona smatra da će ovo doprinijeti stvaranju kulture transparentnosti o okolišnim i društvenim uticajima kompanija.
Većina velikih EU kompanija danas već objavljuje svoje izvještaje o održivosti. Ali, jedan od izazova je, dodaje Markota Vukić, nedostatak dosljednosti i uporedivosti u objavljenim informacijama.
"Do sada su preduzeća mogla samostalno odabrati koje informacije i na koji način objaviti. A kao najpopularniji okvir za izvještavanje istakli su se GRI standardi. Ovakav dobrovoljni pristup ne zadovoljava potrebe prvenstveno finansijskih tržišta u pogledu uključivanja ESG informacija u odluke o investicijama i otežava upoređivanje preduzeća po pitanju okolišnih i društvenih uticaja, rizika i prilika", navodi ona.
Depositphotos
Obaveza izvještavanja po ESRS
CSRD uvodi obvezu izvještavanja prema Evropskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), koji će biti usvojeni u obliku delegiranog akta CSRD-a. Izvještavanje po obaveznim ESRS standardima osiguraće da se objavljuju sve relevantne informacije i da informacije budu uporedive. To će uveliko doprinijeti kvalitetu i korisnosti ESG izvještaja.
"Zajednički standardi osiguraće usklađenost izvještavanja u cijeloj EU te omogućiti provjeru i digitalizaciju izvještavanja o održivosti", poručuje Markota Vukić.
CSRD uvodi zahtjev da informacije o održivosti trebaju biti smještene u posebnom odjeljku izvještaja rukovodstva i kao dio godišnjeg izvještaja omogućava svima da dobiju kompletnu sliku poslovanja preduzeća imajući u vidu finansijske informacije, informacije o upravljanju te informacije o održivosti.
Posljednja važna promjena tiče se eksterne provjere izvještaja o održivosti. Do sada je revizor provjeravao da li je dostavljen nefinansijski izvještaj, a provjera informacija nije bila obavezna. CSRD uvodi obavezu provjere sadržaja.
Nikolina Markota Vukić i Stella Hrvatin pripremile su rad pod naslovom "Izvještavanje o održivosti – obaveza sutra ili prilika danas?", koji je objavljen u Zborniku radova povodom XXII Međunarodnog simpozijuma Challenge Neum 2023, koji je prošle sedmice organizovao Revicon, konsultantska kuća za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting.
