Evropska centralna banka (ECB) će pojačati svoju borbu protiv tvrdoglave inflacije tako što će povećati kamatne stope još četiri puta i brže odmotati svoj portfelj obveznica od pet biliona evra (5,3 biliona dolara), prema Bloombergovom istraživanju provedenom među ekonomistima.
Tri povećanja od po 25 baznih poena uslijediće nakon izvjesnog povećanja od pola poena sljedeće nedjelje, čime će se depozitna stopa u julu povećati na 3,75 odsto, rekli su ispitanici.
Iako je to za pola procentnog poena više u odnosu na prethodnu anketu, nije u skladu s očekivanjima tržišta novca da takozvana terminalna stopa dostigne četiri odsto.
Agresivniji put za troškove pozajmljivanja biće praćen bržim smanjenjem zaliha sredstava kupljenih u okviru prethodnih podsticaja. Smatra se da će početno smanjenje od 15 milijardi evra mjesečno do juna postepeno rasti i udvostručiti se do 2024.
Bloomberg
Očekivanja oštrijeg odgovora ECB-a proizilaze iz rekordne bazne inflacije koja je ohrabrila neke zvaničnike s jastrebovskim stavovima. Mjerač, koji isključuje troškove kao što su energija i hrana, ubrzava se čak i kada glavni porast cijena blijedi. To odstupanje podstiče tenzije u Upravnom savjetu oko toga koliko još treba da se uradi.
"Najveći izazov biće kalibracija i saopštavanje odgovarajuće količine pooštravanja politike u narednim mjesecima, imajući u vidu naglo niže cijene energenata i slabljenje rasta kredita s jedne strane, i još uvijek rastuću baznu inflaciju s druge strane", rekla je Veronika Roharova, direktorica ekonomije Evrozone u Credit Suisseu.
Bloomberg
Dok je glavni ekonomista ECB Philip Lane rekao da bi troškovi pozajmljivanja mogli ostati na vrhuncu "priličan broj kvartala", analitičari očekuju da će oni ostati tamo kraći period u poređenju s prethodnim istraživanjem. Prvo smanjenje stope, na 3,5 odsto, očekuje se u februaru 2024. godine, a zatim još jedno u julu.
Ispitanici su ravnomjerno podijeljeni u pogledu toga da li ECB još uvijek kaska u borbi protiv inflacije – prvi put većina ne smatra da zaostaje u svom odgovoru. Više od polovine je takođe uvjereno da zvaničnici neće povisiti stope.
"Do sada je ECB-u bilo relativno lako jer su stope bile niske i bila je iza krive", rekao je ekonomista HSBC-a Fabio Balboni. "Ali kako stope ulaze u restriktivnu teritoriju, a bazna inflacija ostaje otporna, razlika u stavovima između članova Upravnog savjeta, koji žele da nastave da povećavaju stope i onih koji se plaše da će se rizik od prekomjernog zaoštravanja povećati, što otežava postizanje dogovora o tome kako dalje."
Bloomberg
Sastanak sljedeće nedjelje biće uokviren novim setom kvartalnih ekonomskih projekcija koje objašnjavaju nedavni pad troškova energije. Vjerovatno s benignijim izgledima za baznu inflaciju uz brži rast osnovnih cijena, prognoze bi mogle da intenziviraju debatu koja je počela u februaru o tome na koju mjeru bi ECB trebalo da se fokusira.
Šef portugalske centralne banke Mario Centeno rekao je da zvaničnici moraju "veoma pažljivo" da pogledaju nove brojke.
"ECB će biti između najnovije veće bazne inflacije s jedne strane i niže prognoze inflacije za naredne godine s druge strane", rekao je Rainer Singer, ekonomista Erste Grupe.
U međuvremenu, ovogodišnji izgledi za ekonomski rast trebalo bi da budu revidirani naviše. Ispitanici u anketi takođe više ne očekuju recesiju - pojačavajući argumente koji podržavaju jači napad na inflaciju.
.webp){kind=icon}
