.webp){kind=icon}
Desetljećima je Njemačka bila predvodnica razvoja automobilske industrije. Sada, čini se, ulazi u odlučujuću godinu u nastojanju da zadrži taj status i u dobu električnih vozila.
Najveća europska ekonomija je pod rastućim pritiskom preobrazbe desetaka tvornica iz fosilne ere s desecima tisuća zaposlenika u sklopu utrke za čistom tehnologijom s Kinom i SAD-om. Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW u idućim mjesecima izbacuju nekoliko novih električnih modela koji će biti ključni za dokazivanje uspijeva li Njemačka smanjiti zaostatak za Teslom i kineskim proizvođačem BYD koji su trenutačni lideri u prodaji električnih automobila. Na kocki je ništa manje nego budućnost Njemačke kao globalne industrijske snage.
Zadaća izgleda nikad kompliciranije. Rat u Ukrajini potpuno je preokrenuo njemačku energetsku politiku. Kina je ostvarila zavidnu prednost u preradi sirovina potrebnih za razvoj električnih automobila. Njezini proizvođači sada se šire po Europi. Najnovija prijetnja dolazi iz SAD-a gdje su subvencije proizvođačima iz područja čiste tehnologije tako izdašne da bi ta zemlja mogla postati najisplativije mjesto na Zemlji za proizvodnju električnih vozila.
Pozivi Njemačkoj i Europskoj uniji da odgovori na te izazove svakim su danom sve jači, a na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu nekoliko je europskih čelnika također zatražilo snažnije subvencije kao odgovor Amerikancima.
Zanimljivo je da se kancelar Olaf Scholz nije previše žalio, premda baš njegova zemlja može puno izgubiti. Automobilska industrija u Njemačkoj zapošljava oko 786 tisuća ljudi i najveća je u smislu investicija, prodaje i izvoza. Svako zaostajanje te grane osjetilo bi se u čitavom gospodarstvu.
U razgovoru za Bloomberg Scholz je bio pomirljiv rekavši da općenito podržava ono što predsjednik SAD-a Joe Biden pokušava postići te da se snažno trudi izbjeći trgovinski rat. To je logično s obzirom na njemačku izvoznu orijentaciju. No posljedice eventualnih krivih koraka mogu biti pogubne kao što je slučaj propasti britanskog Britishvolta, tvrtke na koju je tamošnja vlada računala da će postati veliki igrač u proizvodnji baterija za električne automobile.
Olaf Scholz
Berlin se proteklog tjedna obvezao izdvojiti dodatnih milijardu eura za projekte proizvodnje automobilskih baterija kao dio šireg europskog paketa potpore, no to je sitniš u odnosu na ono što nude Amerikanci.
Europska uzdanica švedski Northvolt razmatra odgodu plana za veliku tvornicu baterija u Njemačkoj i umjesto toga možda će se prvo proširiti u Sjevernoj Americi.
Njemačka ne može potpuno ispasti iz igre. Naime, najveći svjetski proizvođač baterija za električne automobile kineski CATL započeo je proizvodnju u svojoj prvoj europskoj tvornici u Erfurtu. Volkswagen gradi takvu tvornicu u Salzgitteru gdje će godišnje moći proizvesti dovoljnu količinu baterija za oko 500 tisuća električnih vozila.
No proizvođači automobila istodobno još trebaju uložiti dosta napora kako bi uvjerili vozače da prihvate prijelaz na električna vozila. Tesla je prošloga tjedna bitno snizila cijene u SAD-u i Europi nakon dvaju krugova takvih sniženja u Kini.
Tri njemačka proizvođača automobila imaju šanse, no prvo trebaju čvrst iskorak u softverskim rješenjima, a onda i razriješiti probleme u dobavnim lancima koji su utjecali na pad prodaje.
"Njemačka i Europa riskiraju zaostajanje u globalnoj utrci za čistom tehnologijom. Berlin i Bruxelles moraju osigurati europsku kompetitivnost što je brže moguće", rekla je Hildegard Müller koja je na čelu njemačke udruge automobilske industrije VDA.
