Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD, European Bank for Reconstruction and Development) objavila je u srijedu nove procjene ekonomskog rasta za ovu i iduću godinu i dok brojke za ovu godinu mjestimično izgledaju i nešto vedrije, one za iduću su tmurnije. Najnovije brojke dolaze nakon ljetnog razdoblja te predstavljaju reviziju prognoza posljednji put objavljenih u svibnju.
Za regiju središnje Europe i Baltika, u koju EBRD između ostalih ubraja i Sloveniju i Hrvatsku, ekonomisti razvojne banke sada procjenjuju da će ove godine rasti po stopi od 3,7 posto, što je za pola postotka bolje nego je ta procjena iznosila u svibnju. No, za iduću godinu sada se procjenjuje da će ekonomski rast iznositi tek 1,3 posto, čak 2,1 postotni bod manje nego što se to držalo u svibnju.
Pojedinačno, Hrvatskoj u EBRD-u sada prognoziraju ovogodišnji rast od 6,5 posto, a za iduću godinu od dva posto. Još u svibnju se ovogodišnji rast procjenjivao na tek tri posto, a onaj u 2023. na 3,5 posto.
Sloveniji, pak, ekonomisti EBRD-a prognoziraju ovogodišnji skok od šest posto, i rast od bitno manjih 1,8 posto u 2023. Prognoza za ovu godinu je u odnosu na svibanj poboljšana za 2,5 postotka, a za iduću pogoršana za 1,2.
Za cijelu regiju Zapadnog Balkana, u koju EBRD smješta Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i još nekoliko država regije, prognoza za ovu godinu je nepromijenjena i ostaje na 3,2 posto, dok je ona za iduću godinu smanjena za 0,6 postotaka na tri posto.
Srbiji ekonomisti u EBRD-u predviđaju najviši rast, od 3,3 posto ove i iduće godine, iako je prognoza za 2023. od svibnja do danas snižena za 0,7 postotaka. Bosni i Hercegovini se prognozira rast od tri posto ove i 2,3 posto iduće godine s tim da je prognoza za ovu godinu nepromijenjena, a ona za iduću snižena za 0,7 posto.
Plin i inflacija
Makedoniji se predviđa najniži rast i to od 2,7 posto ove godine i 2,3 posto u 2023. Jedino toj je državi prognoza snižena čak i za ovu godinu. U svibnju su ekonomisti EBRD-a predviđali da će makedonska ekonomska aktivnost ove i iduće godine rasti po stopi od tri posto.
Kao glavne razloge za svoje niže prognoze u svim državama Europe i Azije koje pokriva EBRD ekonomisti te banke navode "smanjeni dotok plina iz Rusije i rastuću inflaciju diljem svijeta". Tamo dodaju da bi i ove najnovije prognoze mogle biti pogoršane ako se sukob u Ukrajini dodatno proširi i ako se količina ruskog izvoza plina dodatno smanji.
Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik smatra da je ekonomska šteta rata u Ukrajini svakim danom sve jasnija | Hollie Adams/Bloomberg
Bolje prognoze za 2022. godinu posljedica su potrošačkog vala u prvom dijelu ove godine, koji je uslijedio nakon pandemije, napominje se u priopćenju banke. Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik izjavila je da se nalazimo u vremenima "visoke zabrinutosti" za regije u kojima posluje EBRD, ali i za mnoge razvijene ekonomije.
"Kako se približavamo zimi, ekonomska šteta ruskog rata protiv Ukrajine je svakim danom sve jasnija", dodala je. Javorcik smatra i da "inflacija možda i nije dosegnula vrhunac u svim regijama EBRD-a jer se u mnogim državama rast proizvođačkih troškova i visoke cijene prirodnog plina još nisu u potpunosti odrazile u potrošačkim cijenama".
Prilagođene za inflaciju, cijene prirodnog plina su od veljače oko 2,5 puta više u odnosu na 2021. godinu, ističu u EBRD-u. Za mnoge države to znači i bitno više uvozne cijene, posebno za one koje znatno ovise o plinu za proizvodnju struje i topline. Prosječna inflacija u zemljama koje pokriva EBRD u srpnju je iznosila 16,5 posto, što je razina koja je posljednji put zabilježena 1998. godine, napominju u toj razvojnoj banci.
EBRD je razvojna banka koja pokriva razvojne projekte u četrdesetak zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, sjeverne Afrike i središnje Azije. Lani je odobrila kredite u vrijednosti desetak milijardi eura.
.webp){kind=icon}
