Ni Grci više ne mogu priuštiti odmor na domaćoj obali

Ljeta su nekada bila prilično drugačija za Veru Kalogeru. Kao dijete koje je odrastalo u Atini, bježala bi s roditeljima iz urbanog širenja grada na neko ostrvo. Tamo bi srela druge porodice koje rade isto - godišnji odmor na Egejskom ili Jonskom moru bio je gotovo neizbježan dio grčkog porodičnog života.

Sada, kao 35-godišnja majka, Kalogera ne može priuštiti takav odmor. Čak i kada planira kraća putovanja, tipične grčke ljetne destinacije su joj nedostižne. "Situacija je gora nego prethodnih godina kada je riječ o namirnicama, energiji, kirijama", rekla je Kalogera, nastavnica koja živi u jednoj četvrti među imućnijim sjevernim predgrađima grčke prijestonice. "Zaista smo smanjili sve naše diskrecione troškove."

 

Oporavak Grčke od ekonomske krize tokom protekle decenije hvale i partneri iz eurozone i investitori. Ali iza nove ere zdravih makroekonomskih pokazatelja krije se pad životnog standarda koji čak i relativno imućne Grke izbacuje iz mogućnosti da osjete korist tog oporavka.

Troškovi života opterećuju stanovništvo širom Evrope, dodatno pojačani nedavnim skokom cijena energije i hrane zbog rata na Bliskom istoku. Ipak, malo zemalja se toliko izdvaja kao Grčka kada je riječ o jazu između ekonomskih performansi i realnosti domaćinstava.

Bloomberg

Grčka raste brže od mnogih evropskih zemalja, budžet je u suficitu i očekuje se da više neće biti najzaduženija zemlja kontinenta do sljedeće godine.

Inflacija je, međutim, među najvišima u eurozoni, dok je prosječna godišnja plata oko 18.000 eura (20.850 dolara), što je manje od polovine prosjeka Evropske unije.

Zajedno s Bugarskom, Grčka je na dnu EU po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći. Također ima i najveći udio ljudi u riziku od siromaštva ili ekonomske marginalizacije nakon svog sjevernog susjeda.

Bloomberg

Kako se izbori očekuju do sljedećeg ljeta, a ankete sugeriraju neizvjestan ishod, premijer Kirjakos Micotakis je kao jedan od glavnih prioriteta naveo upravo ovaj raskorak između makroekonomskih brojki i životne realnosti.

Vlada je već provela širok paket poreskih olakšica, a nedavno i niz mjera za obuzdavanje cijena energije i namirnica nakon početka rata u Iranu. Ipak, samo sedam posto ispitanika u anketi emitiranoj na grčkoj televiziji Alpha 16. juna reklo je da im se ekonomska situacija poboljšala u posljednjih godinu dana.

Ekonomski rast, koji trenutno iznosi oko dva posto godišnje, mora da se odrazi na svakodnevni život ljudi, rekao je Micotakis ovog mjeseca. "Poboljšanje makroekonomskih pokazatelja mora se pretvoriti u opipljivu korist za sve", rekao je on.

Prošle sedmice vlada je pokrenula web-site i aplikaciju "Koliko košta?", gdje građani mogu svakodnevno uporediti cijene za 8.700 proizvoda, uključujući hranu i proizvode za bebe. Iako su podaci još u razvoju, Micotakis je rekao da grčki potrošači sada imaju još jedno "oružje" u borbi protiv troškova života.

Aplikacija pokazuje da su mnogi proizvodi skuplji nego u bogatijim evropskim zemljama, dok su neki jeftiniji. Najniža cijena popularnog muškog dezodoransa u roll-on pakovanju, naprimjer, iznosila je 2,71 eura - gotovo euro skuplje nego u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali slično kao u Njemačkoj. Zanimljivo je i da su neki lokalni proizvodi, poput jogurta, skuplji u grčkim supermarketima.

Kombinacija poremećaja u lancima snabdijevanja tokom pandemije i šokova izazvanih ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku podigla je cijene širom svijeta. U Grčkoj, kao i u drugim evropskim zemljama, taj pritisak dodatno pojačava i stambena kriza.

Bloomberg

Grci su u 2024. godini u prosjeku trošili 35,5 posto raspoloživog prihoda na stambene troškove. U gotovo trećini domaćinstava taj udio je prelazio 40 posto, što je više nego tri puta iznad prosjeka EU.

Dobar dio problema je to što nakon udara grčke dužničke krize iz 2010. godine gotovo da nije bilo gradnje ni investicija u nekretnine, kaže Nikos Vetas, generalni direktor Fondacije za ekonomska i industrijska istraživanja u Atini. To se promijenilo tek u posljednjih pet godina.

"To znači da postoji zaostatak u ponudi koji postaje još intenzivniji jer se ponuda nije prilagodila promjenama u populaciji", rekao je Vetas. "Ne postoji opći nedostatak stanova u zemlji, ali postoji manjak stanova u određenim oblastima i odgovarajućih karakteristika i veličine."

U Atini, Kalogera je upravo tip glasača kakve Micotakisova stranka Nova demokratija želi pridobiti. Nedavno je rodila prvo dijete i zajedno sa suprugom odlučila da preseli u veći stan. Imali su sreće jer su to mogli priuštiti, ali im je mjesečni budžet i dalje bio zategnut, rekla je ona.

Bloomberg

"Bilo nam je veoma teško da nađemo normalan stan ispod 1.000 eura", rekla je. To je za mnoge ljude nedostižno. Minimalna plata u Grčkoj porasla je za više od 40 posto od 2019, ali je i dalje 920 eura mjesečno.

Grčka je tokom ekonomske katastrofe izgubila gotovo četvrtinu BDP-a i poremetila način života jedne nacije koja je godinama živjela iznad svojih mogućnosti. Dovođenje finansija u red i fiskalna disciplina nisu prošli bez žrtava. Realne plate danas su i dalje znatno ispod nivoa iz 2009.

Iako su prihodi domaćinstava porasli zbog otvaranja radnih mjesta i rasta plata od 12 posto između 2019. i 2024, potrošačke cijene su u istom periodu porasle za više od 16 posto.

"Povećanje cijena, uključujući stanovanje, hranu i energiju, pritislo je određene dijelove stanovništva i oni ne vide kako bi se taj pritisak mogao ublažiti u doglednoj budućnosti", rekao je Vetas.

Bloomberg

Podaci o potrošnji ipak daju nijansiraniju sliku i mogu odražavati još jedno naslijeđe krize koje vlada pokušava riješiti -poresku utaju. Grci troše više nego građani šest od 27 zemalja EU, što sugerira da novac možda dolazi i iz drugih izvora. Guverner Banke Grčke Janis Sturnaras rekao je da poreska utaja čini 20–21 posto BDP-a Grčke, u poređenju sa 15–17 posto u ostatku Evrope.

Postoji i pitanje brzine kojom kompanije podižu cijene, kaže advokat Dionisis Alevromageiras. Četrdesetčetverogodišnji pravnik vodi sopstvenu kancelariju i također se bori da zadrži raniji životni standard, smanjujući potrošnju na zabavu i odjeću.

"Pravi problem je što nema ozbiljnih kontrola na tržištu i cijene stalno rastu", rekao je Alevromageiras. "Potrebni su inspektori na terenu koji bi strogo kontrolirali poslovanje."

Rast cijena dodatno je pojačan utjecajem ključne grčke industrije. Turizam čini petinu BDP-a i prihodi su stalno na rekordnim nivoima. To dodatno podiže kirije i cijene robe i usluga, posebno na grčkim ostrvima.

Bloomberg

Za Kalogeru, to naglašava promjenu društvenog ugovora kroz koju prolaze mnogi Evropljani, da bi njena generacija trebalo da živi bolje od svojih roditelja, a njeno dijete bolje od nje i njenog supruga.

Odlazak na odmor kao u djetinjstvu danas je luksuz koji je van domašaja. Sjeća se jednog ljeta kada je putovala na grčko ostrvo Samos u Egejskom moru, tik uz tursku obalu, a zatim se vratila kući, promijenila torbe i otišla na Zakintos u Jonskom moru.

"Sjećam se da smo boravili u hotelima sa dva ili tri bazena i da smo se ujutru kupali u moru, a popodne u bazenu", rekla je. "Tri obroka dnevno smo jeli napolju. Sada ćeš izabrati da izađeš samo jednom."