Koliko rast inflacije otežava život građana u Bosni i Hercegovini dokaz je i posljednji podatak o iznosu Sindikalne potrošačke korpe, koja je u julu dosegla rekordan iznos.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSST BiH) izračunao za august 2022. iznosi 2.900,63 KM i za 232,31 KM je skuplja u odnosu na juli iste godine, saopćeno je iz SSST BiH.
Podsjećamo, inflacija u julu u BiH je skočila na 16,7 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH za juli ove godine, u odnosu na juli prošle godine, najviše su rasle cijene prijevoza i to za 34,2 posto i hrane i bezalkoholnih napitaka za 24,7 posto.
Cijene stanovanja i režijski izdaci rasli su za 15,4 posto, a namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 10,4 posto. Restorani i hoteli skuplji su za 10,8 posto, rekreacija i kultura za 8,7 posto, a ostala dobra i usluge za 6,4 posto.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Iz Sindikata navode da je prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za juni 2022. iznosila 1.115 KM, što je posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Također, ističu da minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH iznosi 543 KM, a da pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom iznosi 38,44, a pokrivenost minimalnom plaćom 18,72 posto.
Prosječne bruto plaće u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu ove godine više su za 9,5 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, dok su neto plaće rasle za 10,7 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH u periodu januar-juni 2022. godine iznosila je 1.664 KM (neto 1.085 KM), dok je u istom periodu lani bila 1.520KM (neto 980 KM).
Samu potrošačku korpu čine prehrana 42,78 posto udjela, stanovanje i komunalne usluge 12,56 posto, higijena i održavanje zdravlja 7,15 posto, obrazovanje i kultura 12,07 posto, odjeća i obuća 14,48 posto, prijevoz 4,76 posto te održavanje domaćinstva 6,20 posto.
Ekonomski anaitičari nemaju optimistične prognoze za naredni period. Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ranije je za Bloomberg Adriju rekao kako sve i da se inflacija zaustavi cijene se neće vratiti na staro.
Pročitaj više: Hadžić: Inflacija će se zaustaviti, ali se cijene neće vratiti na staro
"Kad govorimo o inflaciji, mi imamo pogrešnu pretpostavku da će ona stati i da će se cijene vratiti na ranije nivoe. Cijene će ostati visoke, samo će stati njihov rast, a onda treba iznivelirati druge parametre", kazao je Hadžić.
Govoreći o predloženim mjerama, koje se odnose na privremeno ukidanje akciza i uvođenje diferencirane stope PDV-a, Hadžić je i ranije upozoravao da ove mjere, i ukoliko budu usvojene sada, neće donijeti nikakve pozitivne pomake.
"Mjere pomoći kroz izmjene i dopune zakona, koje su posljednjih dana usvojene, u ovom trenutku neće dovesti do bilo kakvih pozitivnih efekata po građane, jer su već sada znatno zakasnile. One su trebale biti donesene u martu, kako bi do sada pomogle privredi i građanima", ističe Hadžić.
Naglašava da postoje i druge opcije i mjere koje bi trebalo donijeti sada, u pravom trenutku, a to je na privremenoj osnovi smanjivanje poreskog opterećenja na plate, naprimjer do kraja godine, kako bi radnici dobili više novca za potrošnju.
"Time bi se smanjio inflacijski udar do kojeg može doći zbog cijene energenata, a poslodavci bi imali isti izdatak za plate radnika. Vrlo je bitno donijeti pravu mjeru u pravo vrijeme, tako da postojeće izmjene zakona o PDV-u i akcizama, ovako formulisane, ne mogu imati pozitivne efekte", zaključuje Hadžić.