Bosna i Hercegovina raspolaže s dovoljno sredstava da isplati jednokratnu pomoć od 2.000 maraka državnim službenicima i takva odluka ne bi ugrozila fiskalnu stabilnost zemlje. Međutim, realizaciju tog zahtjeva koče zakonske prepreke i političke blokade, upozoravaju analitičari s kojima je Bloomberg Adria razgovarala.
Nema pritiska na budžet
Prema riječima Mihaela Blažekovića, voditelja analiza Bloomberg Adrije, institucije BiH trenutno drže 746,1 milion KM na depozitima kod Centralne banke (stanje u augustu 2025.), dok mjesečno za servisiranje duga izdvajaju prosječno oko 106 miliona KM.
"Potencijalna isplata jednokratne naknade od 2.000 KM za oko 22.500 zaposlenih državnih službenika iznosila bi oko 45 miliona KM, što ne bi bitno uzdrmalo fiskalnu stabilnost", kaže Blažeković.
On ističe da, ako bi se institucije BiH posmatrale kao kompanija, omjer između njenih depozita/gotovine i kratkoročnih obaveza pokazuje da trenutno raspolaže s dvostruko više likvidnih sredstava nego što ima kratkoročnog duga. Drugim riječima, državne institucije se u ovom trenutku nalaze u relativno snažnoj likvidnosnoj poziciji, što znači da isplata ove naknade ne bi predstavljala ozbiljan pritisak na budžet.
Ekonomski analitičar Damir Bećirović napominje, međutim, da sama realizacija ima prije svega zakonske prepreke koje se odnose na nedonošenje budžeta kao zakonske osnove za isplatu, te nemogućnost da se ovo provede prema entitetskim uredbama i zakonima, bez plaćanja doprinosa na ovaj iznos.
"Ovdje se radi o novčanom iznosu koji svakako ne bi ugrozio budžet institucija Bosne i Hercegovine, ali jasno pokazuje kako politika plata u javnom sektoru nema nikakvu ekonomsku, već politikantsku pozadinu", kaže Bećirović.
Dalje navodi da dok entiteti povećavaju izdavanja za plate javnog sektora i različite socijalne kategorije, iste stranke na državnom nivou ne usvajaju budžet i onemogućavaju radnike institucija BiH da ostvare bolji materijalni status.
"Zbog čega? Najprije predstavnicima RS-a to nije nikakav interes, jer žele umanjiti interes svojih građana za rad u državnim institucijama te oslabiti same institucije, dok za FBiH taj broj uposlenika svakako nije značajna masa birača da bi njihovo nezadovoljstvo utjecalo na izborne rezultate iduće godine", zaključuje Bećirović.
Državni službenici ostavili rok do kraja novembra
Podsjetimo, državni službenici najavljuju štrajk i proteste ako do novembra ne dobiju povećanje plata, koje im je zakonom propisano. Bloomberg Adria je ranije izvijestila da su sindikalni predstavnici zaposlenih u državnim institucijama BiH uputili ozbiljno upozorenje vlastima da ako do kraja novembra ne dođe do konkretnih koraka, uslijedit će protesti i štrajk upozorenja svih državnih službenika. Nakon zajedničkog sastanka, sindikati su jasno postavili zahtjeve, traže isplatu jednokratne pomoći u iznosu od 2.000 KM za sve zaposlene, osim izabranih i imenovanih zvaničnika, i to najkasnije do 30. novembra. Pomoć bi bila isplaćena iz sredstava budžeta za 2025. godinu, koja još uvijek nisu realizirana, a sindikati poručuju da će u suprotnom "nezadovoljstvo zaposlenih izaći na ulice".
Predsjednica Sindikata UIO BiH Ana Mrnjavac izjavila je ranije da nemaju interes za štrajk, ali da neće imati drugog izbora ako vlast nastavi ignorirati njihove zahtjeve.
Sindikati zahtijevaju da budžet za 2025. godinu bude usvojen do 31. decembra ove godine, te da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH do tada usvoji izmjenu zakona kojom se briše odredba koja isplatu osnovice za plate vezuje za usvajanje budžeta. Takva izmjena je, podsjećaju, već prošla proceduru u Zastupničkom domu.
.webp){kind=icon}
