Bh. elektroindustrija, iako često u sjeni drugih sektora, postaje jedan od ključnih stubova izvoza i industrijskog razvoja zemlje. Kompanije iz Bosne i Hercegovine sve sigurnije zauzimaju mjesto u globalnim lancima vrijednosti, što potvrđuje i činjenica da je u protekloj godini sektor ostvario izvoz vrijedan preko 75 miliona KM.
Istovremeno, raste interes i domaćih i stranih investitora, posebno iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije, koji BiH prepoznaju kao konkurentnu destinaciju. Pored toga, bilježi se i sve veći interes domaćih firmi za proširenje kapaciteta, ulaganje u automatizaciju i uključivanje u zajedničke razvojne projekte.
Porast izvoza mašina, opreme i dijelova
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, kontinuirani porast izvoza električnih mašina, opreme i njihovih dijelova (+5,15 posto) ukazuje na prelazak ka proizvodnji s većom dodatnom vrijednošću, što predstavlja pozitivan trend.
"Povećanje izvoza za više od 5 posto u godini obilježenoj globalnom ekonomskom nestabilnošću (inflacija, geopolitičke tenzije) potvrđuje otpornost bh. elektroindustrije i njen potencijal za širenje na međunarodnom tržištu", naveli su iz Komore. Uz visoke troškove sirovina, energije i logistike u 2023. i 2024. godini, ovakav rezultat ima dodatnu težinu jer pokazuje da sektor ne samo da je zadržao obim izvoza – već ga je i povećao.
Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH, kaže da oni kontinuirano pružaju podršku firmama u ovom sektoru kroz promociju izvoza, umrežavanje s partnerima u inozemstvu, te posjete međunarodnim sajmovima i poslovnim forumima.
Prema dostupnim podacima, proizvodi s najvećom vrijednošću izvoza u 2024. bili su kablovi i žice, naročito za automobilsku i elektroenergetsku industriju, kao i električni aparati i industrijski dijelovi. Taj rast, kaže Mališević, potvrđuje sve veći tehnološki kapacitet domaćih proizvođača i njihovu integraciju u evropske lance vrijednosti.
Jedan od primjera takve integracije je i kompanija ETI Sarajevo, koja se bavi proizvodnjom elektroopreme za zaštitu i kontrolu elektroinstalacija u niskonaponskim i srednjenaponskim sistemima. Inovacije i trendove prate kroz međunarodne sajmove, učestvovanje u IEC komitetima i prisustvo na tržištima uz podršku prodajnog osoblja.
U ETI Sarajevo ističu da je održavanje visokog nivoa kvaliteta uz kontrolu rastućih troškova jedan od najvećih izazova, naročito u uslovima sve prisutnije konkurencije iz istočne Evrope i Azije. Trenutno nemaju razvoj novih proizvoda, već su fokusirani isključivo na proizvodnju, pri čemu se u ovom trenutku ne planira proširenje kapaciteta.
Privredna komora FBiH bilježi i blagi porast broja novoosnovanih firmi u elektroindustriji, naročito u segmentima proizvodnje elektro-komponenti, kablovske industrije i elektroničkih sklopova za automobilsku i elektroenergetsku industriju.
"Ovaj trend posebno je izražen u industrijskim zonama i područjima s razvijenom tradicijom metalske i elektroindustrije", kaže Mališević.
Istovremeno, raste interes i domaćih i stranih investitora, najviše iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije, koji BiH vide kao konkurentnu destinaciju zbog kvalificirane radne snage, povoljnih proizvodnih troškova i blizine EU tržišta.
Ujedno raste i interes domaćih kompanija za proširenje kapaciteta i ulaganje u automatizaciju i digitalizaciju proizvodnje, što dodatno doprinosi razvoju i jačanju konkurentnosti sistema.
Ojačati međunarodni imidž BiH
Mališević upozorava da ukupan nivo investicija još uvijek nije zadovoljavajući, te da bi nadležne institucije trebale intenzivnije raditi na unapređenju poslovnog ambijenta, ali i ojačati međunarodni imidž Bosne i Hercegovine.
Komora procjenjuje da elektroindustrijski sektor ima značajan potencijal za daljnji rast i privlačenje investicija, pod uslovom daljnjeg poboljšanja poslovnog okruženja.
Prema Mališevićevim riječima, poduzeća iz elektroindustrije BiH aktivno su uključena u međunarodne lance vrijednosti, prvenstveno kroz proizvodnju komponenti, poluproizvoda i kablovskih sistema za renomirane evropske i svjetske kompanije.
"Kada govorimo o automobilskoj industriji, značajna je uloga bh. firmi, koje se već godinama uspješno pozicioniraju kao dobavljači komponenata za svjetski poznate proizvođače automobila", naglasio je.
Bh. poduzeća u elektroindustriji najčešće su uključena kao dobavljači drugog i trećeg reda (Tier 2 i Tier 3) za svjetski poznate proizvođače, iako ima i primjera direktnih dobavljača (Tier 1). Da bi se dodatno pozicionirali u tim lancima, potrebna su ulaganja u standardizaciju proizvodnje (npr. ISO, IATF), te u održavanje konkurentnih troškova i fleksibilnost u ispunjavanju zahtjeva kupaca.
Depositphotos
Uočljiv je i rast uključenosti domaćih firmi u zajedničke razvojne projekte sa stranim partnerima, što predstavlja značajan iskorak prema većoj dodanoj vrijednosti i snažnijoj integraciji u globalne lance vrijednosti.
Sektor elektroindustrije u BiH bilježi značajan rast i razvoj, posebno u segmentima koji su integrirani u međunarodne lance dobavljača. Ipak, suočava se i s brojnim strukturnim i operativnim izazovima koji ograničavaju puni razvojni potencijal.
Ključni izazovi
"Među ključnim izazovima s kojima se suočavaju firme iz elektroindustrije je nedostatak stručnog kadra, posebno elektroinženjera, tehničara i obučenih operatera. Ovaj izazov postaje izraženiji zbog odljeva radne snage prema zemljama EU, ali i zbog neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama privrede", kaže Mališević.
Kao izazov tu je i fluktuacija cijena sirovina, posebno metala i komponenti, te povremeni poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja (koji su postali izraženiji nakon pandemije i geopolitičkih kriza), predstavljaju značajan izazov za planiranje i realizaciju ugovora.
"Iako je vidljiv napredak u ulaganjima u novu opremu, dio firmi i dalje se suočava s izazovima u modernizaciji proizvodnih procesa, posebno kada je riječ o automatizaciji i primjeni digitalnih tehnologija", kaže Mališević.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH također naglašavaju da se, iako sektor bilježi rast, kompanije suočavaju sa značajnim preprekama zbog nepostojanja funkcionalne i međunarodno priznate infrastrukture kvaliteta. Nedostatak akreditiranih laboratorija za ispitivanje i certifikaciju, kao i ograničeni kapaciteti domaćih tijela za ocjenu usklađenosti, prisiljavaju firme da ispitivanja obavljaju u inozemstvu – što znatno povećava troškove i produžava rokove za plasman proizvoda.
"Zbog toga bh. kompanije nisu u ravnopravnom položaju u odnosu na proizvođače iz EU, koji imaju pristup nacionalnim sistemima podrške i priznatim certifikacijskim tijelima. Uz to, otežan je pristup EU tržištu i usporena je primjena evropskih tehničkih standarda, što dodatno smanjuje povjerenje u kvalitet proizvoda iz BiH", upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Zaključuju da ovakva situacija direktno ograničava rast jednog od najbrže rastućih izvoznih sektora u BiH te usporava ukupnu digitalnu i industrijsku transformaciju privrede.
Mališević, pak, navodi da, iako postoje određeni programi podrške Vlade, pristup povoljnim izvorima finansiranja za tehnološka unapređenja i povećanje kapaciteta nije uvijek dovoljan, posebno za mala i srednja poduzeća.
"Iako postoje pozitivni pomaci ka razvoju vlastitih proizvoda i rješenja, još uvijek se rade poslovi s nižom dodanom vrijednošću. Razvoj vlastitih proizvoda i brendova ostaje izazov za dugoročnu održivost i konkurentnost", zaključuje.
Uprkos svemu, kako zaključuju iz obje komore, elektroindustrija ostaje jedan od najperspektivnijih izvoznih sektora BiH. Njegov puni potencijal može biti ostvaren samo uz sistemsku podršku u pogledu investicija, razvoja infrastrukture kvaliteta i jačanja kapaciteta za inovacije i izvoz proizvoda s većom dodanom vrijednošću.
.webp){kind=icon}
