Teretana ili tableta? Kako Ozempic mijenja pravila igre mršavljenja

U posljednjih nekoliko godina, svijet mršavljenja doživljava veliku promjenu. Tradicionalno, gubitak kilograma bio je usko vezan uz kombinaciju pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti. Teretane su nudile programe za oblikovanje tijela, personalne trenere i grupne treninge koji su korisnicima pomagali da ostvare ciljeve kroz znoj i disciplinu. Ali, dolazak GLP-1 agonista pokrenuo je novo poglavlje.

Lijekovi poput Ozempica, Wegovyja i Zepbounda sve više se koriste i kao sredstvo za mršavljenje – čak i među osobama koje nisu dijabetičari. Rezultati? Gubitak kilograma bez klasične dijete i bez ulaska u teretanu.

Farmaceutska industrija ovu grupu lijekova vidi kao novo oružje protiv globalne epidemije gojaznosti. Međutim, njihova rastuća popularnost otvara i pitanje – jesu li ovakvi lijekovi zapravo nova zamjena za fitness?

Prema mišljenju doktora Marinka Todorovića, člana Atika Health tima i stručnjaka za digitalno zdravstvo, odgovor je jasan – nisu. Iako GLP-1 lijekovi mogu znatno smanjiti tjelesnu težinu, oni ne mogu ponuditi ono što vježbanje daje: očuvanje mišićne mase, bolje kardiovaskularno zdravlje i mentalnu snagu.

Todorović u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe da agonisti GLP-1 receptora predstavljaju značajan napredak u tretmanu gojaznosti. Riječ je o lijekovima koji su, zahvaljujući izuzetnim i obećavajućim rezultatima, izazvali veliko interesovanje i u stručnim krugovima i u javnosti.

Ipak ističe da njihova primjena mora biti strateška i racionalna, a ne shvaćena kao jednostavna prečica do mršavljenja, jer većina ovih lijekova je još uvijek u ranom postmarketinškom nadzoru (faza IV kliničkih ispitivanja) kod terapije gojaznosti.

"U našoj regiji, ovi lijekovi trenutno nisu zvanično odobreni kod gojaznosti kao indikacije – već samo za dijabetes tipa 2 – što znači da se mogu propisivati isključivo 'off-label'. Zbog visoke cijene, dostupni su samo ograničenom broju pacijenata koji sami snose troškove. Dodatno, susrećemo se i s nestašicom ovih lijekova za pacijente s dijabetesom, što dodatno komplicira situaciju", pojašnjava Todorović.

Atika / Marinko Todorović

On vjeruje da će institucionalna podrška i refundacijski modeli, koji bi omogućili širem krugu pacijenata pristup ovim terapijama, biti samo pitanje vremena. Ozempic, jedan od najtraženijih lijekova za dijabetes i mršavljenje, odnedavno je dostupan na listi A u Kantonu Sarajevo, uz potpuno pokriće troškova od Zavoda za zdravstveno osiguranje. 

Ipak, najveći potencijal vidi u njihovoj integraciji u savremene digitalne terapijske ekosisteme – online programe za promjenu životnih navika, uz stručno vođenje i edukaciju. Kako navodi, to je već praksa u nekim zemljama, ali u regiji još izostaje.

"Gojaznost smo godinama posmatrali isključivo kao posljedicu loših životnih navika, iako je u suštini riječ o kompleksnoj, hroničnoj neuroendokrinoj bolesti. Trenutni pristup, koji se uglavnom svodi na jednokratne savjete o ishrani i fizičkoj aktivnosti bez personalizacije i kontinuirane podrške, nije dao željene rezultate i jasno pokazuje potrebu za unapređenjem. GLP-1 agonisti, u kombinaciji s digitalnim platformama, mogu upravo to i ponuditi", navodi Todorović.

Zašto vježbanje i dalje mora biti dio rješenja

Mršavljenje bez fizičke aktivnosti često dovodi do znatnog gubitka mišićne mase (sarkopenije), što može narušiti metaboličko zdravlje, smanjiti funkcionalnu snagu i povećati rizik od ponovnog gojenja. Vježbanje poboljšava osjetljivost na insulin, kardiovaskularno i mentalno zdravlje, i štiti od sarkopenije.

Postoji opasnost da dio populacije potpuno zanemari fizičku aktivnost zbog oslanjanja na lijekove. Nedostatak vježbanja može dovesti do slabljenja mišića, smanjenja gustine kostiju i metaboličke rigidnosti, čak i ako imate relativno vitko tijelo. Iako GLP-1 lijekovi smanjuju masno tkivo, ne mogu nadomjestiti višestruke koristi fizičke aktivnosti: izgradnju mišićne mase, bolju pokretljivost i jaču mentalnu otpornost.

Amar Čejvan, magistar kineziologije i specijalista za personalni trening potvrđuje da lijekovi poput Ozempica mogu biti korisna podrška u regulaciji tjelesne mase, ali fizička aktivnost ostaje ključna komponenta u dugoročnoj strategiji mršavljenja i očuvanja funkcionalnog zdravlja.

"Gubitak kilograma bez adekvatnog kretanja često ne podrazumijeva optimizaciju sastava tijela niti poboljšanje opće fizičke spremnosti. Individualno programiran trening – uz konsultacije s kineziologom – omogućava očuvanje i razvoj mišićne mase, podržava metabolizam i doprinosi trajnim promjenama životnog stila", kaže Čejvan za Bloomberg Adriju.

Također, dodaje kako nijedan farmakološki preparat ne može zamijeniti adaptacije koje tijelo postiže kroz pravilno strukturiran pokret.

Amar Čejvan

Ozempic i slični lijekovi, kako i Todorović upozorava, ne mogu dugoročno dati rezultate bez promjene prehrambenih navika. Iako smanjuje apetit, Ozempic nas ne uči novim obrascima ponašanja. Bez prehrambene pismenosti, kilogrami se često vraćaju čim se terapija prekine – a ponekad i ranije, zbog kompenzacijskih mehanizama.

Todorović u praksi već primjećuje porast interesa za GLP-1 agoniste među korisnicima Atika Health programa, naročito kod osoba iz zapadnih zemalja. Iako su najčešće korišteni za dijabetes tipa 2, sve češće se spominju i u kontekstu mršavljenja.

Lijek poput Ozempica ne može zamijeniti teretanu. "GLP-1 lijekovi pomažu u kontroli tjelesne mase, uglavnom smanjujući masno tkivo, ali teretana gradi mišićnu masu, poboljšava pokretljivost i jača mentalnu snagu. Nijedna farmakološka supstanca ne može zamijeniti višestruke koristi fizičke aktivnosti i vježbanja".

Mršavljenje bez fizičke aktivnosti ima fiziološke posljedice:

• Znatniji gubitak mišićne mase (sarkopenija)

• Niža bazalna potrošnja energije, što znači i veći rizik od povratka kilograma

• Loš tjelesni sastav i građa (tzv. skinny-fat fenotip)

• Slabije kosti i zglobovi

• Narušeno kardiovaskularno i mentalno zdravlje

 

Lijek + lifestyle = održivi rezultati?

Ova vrsta lijekova nije efikasna samo u regulaciji šećera i tjelesne težine, već istraživanja pokazuju da mogu imati pozitivan učinak i na kardiovaskularne bolesti, hronične bubrežne bolesti, pa čak i Alzheimerovu bolest. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) više od osam posto odraslih koristi ove lijekove, a farmaceutske kompanije sada razvijaju i tablete s istim učinkom, koje bi mogle biti dostupnije i jeftinije.

Ozempic i slični lijekovi pomažu u kontroli tjelesne mase, ali ne uče pacijente kako da razviju nove prehrambene i životne navike.

Depositphotos

Zato sve više stručnjaka zagovara kombinirani pristup: korištenje lijekova kao podrške, ali uz paralelni razvoj zdravih navika. Teretana, pravilna ishrana i psihološka podrška ostaju ključni stubovi zdravog mršavljenja. 

Nutricionistica Ivana Barišić iz Nutrilife centra ranije je za Bloomberg Adriju naglasila da dugoročna upotreba Ozempica kod nedijabetičara nije dovoljno istražena te da je neophodno konsultirati stručnjake prije donošenja odluke o korištenju lijeka.

Na duže staze, ovi lijekovi bi mogli utjecati i na fitnes industriju. Kako kaže Todorović, moguće su promjene u pristupu i rebrendiranju ponude. "Fitnes stručnjaci će se morati preorijentirati sa 'samo mršavljenja' ka očuvanju mišićne mase i metaboličkog zdravlja. Teretane i digitalne fitnes platforme će vjerovatno kreirati specijalizirane programe prilagođene ljudima koji koriste GLP-1 lijekove."

U budućnosti bi se, smatra, moglo razviti i novo tržište medicinski orijentiranog fitnesa koji kombinira farmakoterapiju, coaching i fizičku aktivnost kroz digitalne lifestyle programe.

Ovi lijekovi djeluju tako što usporavaju pražnjenje želuca, smanjuju apetit i utječu na osjećaj sitosti, što rezultira manjim unosom kalorija i postepenim gubitkom tjelesne mase. Ono što ih čini posebno privlačnim jeste činjenica da su korisnici počeli gubiti kilograme bez potrebe za radikalnim promjenama u načinu života.

U novoj eri, borba protiv gojaznosti više ne izgleda isto. Tehnologija i medicina donose nove alate, ali fizička aktivnost i dalje ima centralnu ulogu – ne samo zbog estetike, već zbog cjelokupnog zdravlja.

Bloomberg Intelligence procjenjuje da će globalna tržišna vrijednost ovih lijekova za pretilost do 2030. godine iznositi više od 93 milijarde dolara.