Bosanskohercegovačka filmska scena ima jako dobru poziciju u evropskoj i svjetskoj filmskoj industriji, te je u odnosu na stanje u državi filmska industrija neočekivano dobra i povezana među entitetima.
Kinematografija BiH ima dosta uspjeha na međunarodnoj sceni, ima značajan festival SFF, značajne filmove i autore, međutim, na nivou zvanične statistike ne postoji jedinstvena slika onoga što se zapravo dešava, koliko se filmova snima, koliko novca se uloži i vrati, koliko ljudi je zaposleno i uopće kakva je generalna slika bh. kinematografije, to je jedan od problema s kojima se susreću kako sami glumci tako i svi oni koji su na neki način vezani za film direktno ili indirektno.
Stručnjaci iz ove oblasti kažu da, iako su ulaganja u bh. kinematografiju minimalna, uspjesi koje ostvaruju učesnici su nemjerljivi, ali da se posljedice neadekvatnog ulaganja itekako osjete. Podsjećaju da već imamo profesije koje odumiru i koje se moraju uvoziti, jer se u njih ne ulaže. Ima premalo kvalifikovanih scenografa i kostimografa, šminkera, maskera. Zatim, veliki je nedostatak ljudi koji se bave primjera radi kolor korekcijom slike, dizajnom zvuka i slično. Najčešći razlozi zašto mladi ljudi ne vide mogućnost da se tu zaposle, jesu upravo mala ulaganja i u konačnici jako mali honorari.
Upravo nezadovoljni situacijom, filmski radnici okupljeni oko Udruženja rediteljica i reditelja u BiH su nedavno upirali prstom u Vladu, optužujući ih za urušavanje kinematografije i nedostatak adekvatnog finansiranja.
Uprkos tome, pojedini podaci pokazuju da je planirani budžet u 2024. za Fondaciju za kinematografiju BiH za ovu godinu 4,7 miliona KM.
Analizirajući prethodne godine, brojke su bile manje impresivne.
To ukupno iznosi blizu 13 miliona KM u protekle četiri godine, što je predstavljeno na nedavno održanoj sjednici Vlade FBiH u Mostaru.
Iz Udruženja kažu da su u odnosu na regiju izdvajanja za bh. film minimalna i trenutno iznose 1,51 milion eura. Poređenja radi, ovogodišnji budžet Hrvatskog audio-vizualnog centra iznosi 15,44 miliona eura, a Filmskog centra Srbije oko 15 miliona eura.
Novi projekti za nove uspjehe
Tokom nedavno završenog Sarajevo Film Festivala potpisan je dokument o pristupanju Bosne i Hercegovine pilot-programu Vijeća Evrope, koji implementira Eurimages, za koprodukciju evropskih dramskih serija. Potpisivanje ovog pisma namjere omogućilo je da se kroz ulaganja Vlade FBiH stvore dodatni izvori finansiranja putem pristupanja međunarodnim fondovima za koprodukciju bosanskohercegovačkim producentima.
Također, stavljanjem nezavisnog domaćeg produkcijskog sektora u centar sistema, sve u skladu s evropskim konvencijama i zakonima koji regulišu ovu oblast, osigurat ćemo održivost i daljnji razvoj bosanskohercegovačke kinematografije.
Bloomberg Adria
Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović je prilikom potpisivanja ovog sporazuma kazao da će se kroz nove programe dobiti veće prilike. Dodao je i da su serije u BiH, odnosno njihove produkcije doživjele uzlet posljednjih godina uz učešće BH Telecoma, što je dovelo do 400 posto povećanja produkcije.
"Tržište se konstantno mijenja, potrebno je tražiti nove izvore finansiranja", rekao je Marjanović.
Premijer Nermin Nikšić je kazao da razumije i frustracije umjetnika. "Mi smo u Vladi FBiH povećali iznos za finansiranje kinematografije. Tražili smo način kako ćemo to nastaviti raditi kroz BH Telecom. Kinematografija, kultura, umjetnost... sve bi to trebalo biti pitanje države BiH. Preuzet ćemo rizik i preuzet ću odgovornost za to jer ne možemo čekati", kazao je Nikšić.
Dodao je da će se ovim otvoriti prostor umjetnicima i kreatorima. "Imamo genijalnih ljudi, i sreća ne zavide na tome gdje ko sjedi. Vlada FBiH stoji iza tih ljudi", kazao je, između ostalog, Nikšić i dodao da želi da ljudi u BiH imaju kvalitetne prilike.
Entuzijasti i budući oskarovci
Bez obzira na sve nedostatke, naši reditelji i glumci rade vrhunski posao. Najuspješniji među bh. rediteljima koji su prepoznati širom svijeta, svakako su Danis Tanović, Jasmila Žbanić, Pjer Žalica, Aida Begić, Dino Mustafić, Tanja Miletić Oručević, Srđan Vuletić i drugi. Uspjeh reditelja ogleda se i kroz zlatne kipiće, pa je tako 2002. u Kodak teatru film "Ničija zemlja" režisera Tanovića dobio nagradu Oscar za najbolji strani film.
Danas reditelj Danis Tanović kaže da bh. kinematografija postoji samo zahvaljujući entuzijastima.
Anila Gajević, direktorica agencije Zona, prve talent agencije u BiH, za Bloomberg Adriju je kazala da su filmska i TV industrija u svijetu prošle brojne turbulencije, prvo od Covida pa onda do štrajkova u Hollywoodu. To se reflektiralo i na američke produkcije koje su prije toga puno češće snimale u Evropi, a u kojima su ranije imali sreću da igraju i naši glumci.
Na pitanje o stanju u domaćoj filmskoj industriji Gajević kaže da je, nažalost, i filmska i TV industrija naročito, koja je doživjela pravi uzlet, zaustavljena problemima finansiranja institucija.
"Zaustavljena je prvo činjenicom da Fondacija za kinematografiju još uvijek nije objavila konkurs za ovu godinu, a prethodnu je poništila, dok je BH Telecom najavio smanjenje sredstava za TV produkciju", kazala je.
Pojasnila je i da su Javni servisi također u teškoj poziciji, te da je nužno da se ove institucije rekonstruišu tako da osiguraju veće i stabilne budžete za filmsku i TV produkciju.
Iz problema se rodili sjajni projekti
No, uprkos problemima, Gajević kaže da smo zabilježili neke sjajne projekte koji će ove godine imati premijere ili su tek završena snimanja.
"U autorskom smislu apsolutno možemo govoriti o procvatu, vidjeli smo sjajne serije 'Komar' i 'Kotlina 2', imala sam priliku čitati scenarije mladih reditelja i tvrdim da imamo ogroman potencijal. Rezultati su u odnosu na ulaganje uvijek iznad očekivanja. Naši filmovi redovno ostvaruju uspjehe, kao što je bio posljednji veliki uspjeh filma 'Quo Vadis, Aida'. Ove godine smo na SFF-u vidjeli nekoliko bh. filmova koji su snimljeni uz minimalna sredstva", kazala je.
Foto Edvin Kalic
Već izvjesno vrijeme u Los Angelesu žive glumci i glumice Miraj Grbić, Marija Omaljev i Zana Marjanović, koji su vrlo aktivni, naročito Miraj, kojeg možemo vidjeti u brojnim filmovima i TV serijama, tako da za njega doslovce možemo reći da je holivudski glumac.
Kada je riječ o glumcima koji žive u BiH, a imaju internacionalne karijere, lista također nije mala. Kada govorimo o glumcima koji su posljednjih godina snimali u velikim evropskim ili američkim produkcijama, to su Feđa Štukan, Adnan Hasković, Selma Alispahić, Aleksandar Seksan, Ermin Bravo, Ermin Sijamija, Vanesa Glođo i drugi. Gajević kaže da je tržište danas globalno za sve i uz mogućnost selftapeova, online audicija, mogućnosti su znatno veće nego prije 20-ak godina.
Kao glumačka agentica, Gajević je radila na mnogobrojnim filmovima i TV serijama kao što su "Mission Impossible: Ghost Protocol", "Snowpiercer", "A Hidden Life", "Zero Chill", "Papillo", "Child 44" i mnogi drugi, a Goran Navojec, Toni Gojanović, Anica Dobra, Igor Kovač i Slavko Sobin samo su neka od velikih imena s kojima ova uspješna Sarajka godinama sarađuje.
Dobra biografija kao ulaznica
Upravo je "Child 44" film u kojem je glumio i proslavljeni Štukan, bh. glumac koji je pored značajnih uloga u domaćim filmovima, ostvario i impresivnu međunarodnu karijeru.
Feđa Štukan je za Bloomberg Adriju kazao da je za glumca važno da ima dobru biografiju koja će mu otvoriti vrata filmske industrije.
"Biografija je ta koja čini glumca glumcem. Ne postoje tarife za koje će vas neko kupiti za ulogu, nego kako se uspijete nagoditi. Dosta zavisi i od budžeta i pregovaračkog umijeća agenta", kaže Štukan. Naglašava da veliki projekti obično zahtijevaju velike kastinge, te da mnogi glumci u regiji dobiju priliku da izađu na kasting, ali da ostalo zavisi od pripreme, talenta i da li se, prema mišljenju režisera, uklapate u cjelokupan koncept.
Štukan je kroz svoju bogatu karijeru radio na devet holivudskih A projekata i na nekoliko koprodukcija. Kao jedan od najdražih projekata istakao je "A Perfect Day" s Beniciom del Torom, Timom Robinsom i Olgom Kurilenko. Riječ je o ratnoj road-trip crnoj komediji koju su snimali tri mjeseca u Španiji, iz njega, kaže, nosi nezaboravno iskustvo.
Kao glumac koji je radio za mnoge produkcije – posebno Hollywood, Feđa Štukan kaže da za naše glumce i to kako se neko odnosi prema njima, a i kako su zastupljeni u svijetu, većinom zavisi od važnosti uloge i, kao što je već istakao, od same biografije glumca.
Fotografkinja Vanja Lisac
Kada je riječ o domaćoj filmskoj industriji, Štukan kaže da su ulaganja u nju presmiješna, te da se ne posvećuje dovoljno pažnje i interesa kulturi općenito.
"Ulaganja su presmiješna, mizerna, nemam precizniju riječ. Sumnjam da ćemo se ikad uspjeti osvijestiti kada je riječ o važnosti kulture i obrazovanja. Naši identiteti nisu bazirani na znanju i napretku, nego upravo na suprotnom, neznanju i stagnaciji, to je preduslov za formiranje i održavanje klero-nacionalističkih narativa. Na to se troše svi raspoloživi resursi, pa za kulturu ne ostane puno", kazao je Štukan.
Štukan je 2010. osnovao i producentsku kuću Relative Pictures s režiserima Refikom Hodžićem, Ćazimom Derviševićem i Amrom Mehić. Ostvario je uspješnu međunarodnu karijeru te je dobitnik mnogobrojnih priznanja i nagrada.
Jednu od prvih televizijskih uloga Feđa Štukan je ostvario 2000. godine u drami "Buđenje Inge Huković". Film je premijerno prikazan 2000. godine, a scenu je dijelio s kolegama Vojkom Ćordić, Mirajem Grbićem, Vladom Jokanovićem i drugima. Tri godine kasnije mu je reditelj Pjer Žalica povjerio ulogu Adnana u dramskoj komediji "Gori vatra", koja je ostvarila veliki uspjeh, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u zemljama regije.
Uloga u ovom filmu mu je 2004. godine donijela nagradu za najboljeg glumca na Filmskom festivalu u Krakovu. Kada je riječ o domaćim produkcijama, pored filma "Gori vatra" igrao je u filmovima "Nafaka", "Teško je biti fin", "Top je bio vreo", te u serijama "Klopka", "Kotlina", "Nečista krv", "Klan" i drugima. Od međunarodnih projekata posebno se izdvajaju uloge u filmu Angeline Jolie "U zemlji krvi i meda", koji govori o ratu u BiH, zatim "Child 44" i drugima, kao i u seriji "Tom Clancy’s Jack Ryan".
Autor je i knjige "Blank", romana koji je nastajao sedam godina, a u kojem Feđa govori o svom životu. Knjiga počinje snovima jednog dječaka koji je samo želio postati pilot. Feđa Štukan je u "Blanku" letio, padao, preživio najmanje 10 krugova pakla prije katarze i novog početka.
.webp){kind=icon}
