Sistemi proizvodnje hrane su kompleksni, višeslojni i zadiru u svaki kutak javnog i privatnog života. Oko 24 posto globalne emisije CO2 prouzrokuje proizvodnja hrane, što je alarmantan podatak uzimajući u obzir da 30 posto globalno proizvedene hrane završi u kanti za smeće.
Urbana poljoprivreda je socijalna inovacija koja nastoji uspostaviti mozaik različitih aktera, koja će spriječiti negativne efekte. Kroz hranu možemo uticati na jednu četvrtinu emisija CO2. Koncept urbane poljoprivrede ima niz ekoloških prednosti, jer redukuje štetne materije u gradovima i popravlja urbani biodiverzitet. Urbana poljoprivreda je bazirana na razvoju i implementaciji novog modela za zapošljavanje, odnosi se na uzgajanje, preradu i distribuciju hrane u naseljenim mjestima ili njihovoj neposrednoj blizini.
Osnovna karakteristika urbane poljoprivrede je lokalna proizvodnja hrane za lokalnu upotrebu – koncept koji osigurava: zapošljavanje stanovništva, kultivaciju gradskih i prigradskih površina, više hrane i zdraviju ishranu, povećanje ekonomske moći grada i stanovnika i jače socio-ekonomske veze među stanovništvom.
Iskustva Beča
Urbana poljoprivreda u Beču i okolini je dobro razvijena. Među 645 poljoprivrednih preduzeća u austrijskoj prijestolnici, njih 207 proizvodi povrće, 197 vino, 161 se bavi ratarstvom, zatim su tu farme za uzgoj cvijeća i ukrasnog bilja, stočarstvo, voćarstvo i šumarstvo.
"Bečka strategija urbane poljoprivrede se naslanja na regulativu Evropske unije. Postoje tačno određena zemljišta rezervirana za urbanu poljoprivredu te se građani pozivaju da učestvuju u procesu proizvodnje i u planiranju izgleda gradova", kazala je Kerstin Krellenberg s Urban Studies na Univerzitetu u Beču, tokom konferencije Vienna Science Days.
Bitno je istaći da cilj urbane poljoprivrede nije isključivo proizvodnja hrane koja će zadovoljiti potrebe gradova za hranom.
''Cilj urbane poljoprivrede ja da popravimo kvalitet života i transformišemo način kako jedemo i kako proizvodimo hranu da bismo dostigli ciljeve održivog razvoja'', rekla je Aleksandra Nikolić, profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.
Cilj urbane poljoprivrede ja da popravimo kvalitet života, kaže Nikolić/City of Vienna Offices/Licencirane fotografije
Pojasnila je da se urbana poljoprivreda može manifestovati i kroz uređenje površina oko zgrada u smislu sađenja cvijeća i drugih biljaka.
''Urbana poljoprivreda je zapravo oplemenjivanje gradskih područja'', dodala je Nikolić.
Nedostatak strategije
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, još uvijek ne postoje instrumenti i politike o onome što su realne potrebe, niti vizija poljoprivrede, posebno kada je riječ o urbanoj poljoprivredi.
"Ni u jednoj strategiji se ne spominju agritech rješenja, što je velika šansa za velike gradove kao što je Sarajevo. Upravo su gradovi ti koji su u svijetu nosioci inovacija u poljoprivredi s obzirom na to da su to istraživački centri. Čak 30 posto inovacija u poljoprivredi na globalnom nivou su bile uzrokovane urbanom poljoprivredom. Ali za to nam treba strategija", kazala je Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Ni u jednoj strategiji se ne spominju agritech rješenja, naglašava Pilav-Velić/City of Vienna Offices/Licencirane fotografije
Dodala je da veliki broj startupa u svijetu dolazi iz segmenta poljoprivrede, posebno urbane. Jedan takav startup i pozitivan primjer urbane poljoprivrede u Sarajevu jeste Greens, startup koji je počeo svoj razvoj prije pet godina. Osnivač Vedad Vajzović je radom s nevladinim i međunarodnim organizacijama na raznim projektima imao priliku vidjeti kako je urbana poljoprivreda razvijena i uređena u zapadnim zemljama.
Organsko mikro povrće
"Urbana poljoprivreda je prepoznata kao model kroz koji mogu na relativno malim površinama, uz korištenje savremenih tehnologija proizvesti dovoljne količine hrane za lokalnu zajednicu. Mi smo upravo taj model replicirali i prilagodili potrebama Kantona Sarajevo", kazao je Vajzović.
Njihova proizvodnja je prije svega usmjerena na HORECA sistem distribucije i velike tržne centre. Ono po čemu se još izdvajaju jeste proizvodnja organskog mikro povrća, što je samo po sebi inovacija. Također, Greens proizvodi i jestivo cvijeće koje se koristi u gastronomiji, kao i više od 20 vrsta začinskog bilja.
Model zapadnih zemalja smo replicirali i prilagodili Kantonu Sarajevo, ističe Vajzović/City of Vienna Offices/Licencirane fotografije
''Mikro povrće proizvodimo po vertikalnom sistemu koristeći led rasvjetu i radeći tako da reduciramo emisiju stakleničkih plinova i potrošnju vode. Imamo i kontejnersku modularnu proizvodnju mikro povrća i planiramo realizaciju projekta gdje ćemo pokrenuti hidrofonsku proizvodnju na vertikalnim sistemima uz nultu emisiju CO2'', pojašnjava Vajzović.
Također, postoje još neki pozitivni primjeri. Jedan od njih je i projekt sarajevske Općine Centar, koji realizira u saradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom, zahvaljujući kojem su u dvorištima pet osnovnih škola postavljeni plastenici, gdje će učenici imati priliku da se bave proizvodnjom zdrave hrane. Cilj projekta je i podizanje svijesti kod djece o važnosti zaštite okoliša, ali i promociju zdravih životnih stilova.
Međutim, sporadični projekti nisu dovoljni. Da bi urbana poljoprivreda zaživjela u većoj mjeri u velikim gradovima u BiH, prije svega je potrebna strategija koja će biti uzeta u obzir prilikom planiranja izgleda gradova, kao i podizanje svijesti građana o njenom značaju. Ankete su pokazale da građani u BiH imaju tek dovoljna do osrednja znanja o urbanoj poljoprivredi. Prema nekim istraživanjima, urbana poljoprivreda može značajno doprinijeti boljem uključivanju novopridošlog stanovništva u zajednicu. Pretpostavka je da će se u bliskoj budućnosti formiranjem službenih gradskih vrtova stanje društvenih odnosa značajno popraviti. Udruženja i zainteresirani građani mogu svojim lobiranjem uticati na lokalne vlasti da se više posvete ovom pitanju.
.webp){kind=icon}