Biomedicinski inženjering igra ključnu ulogu u unapređenju zdravstvene zaštite i poboljšanju kvaliteta života pacijenata širom svijeta. Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Kina i Japan su zemlje koje prednjače u razvoju i primjeni biomedicinskog inženjeringa. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potencijal za razvoj ove oblasti postoji posebno zahvaljujući interesu mladih talenata i akademskih i istraživačkih institucija.
Biomedicinski inženjering je multidisciplinarna oblast koja se bavi primjenom principa i tehnika inženjeringa u medicinskim i biološkim sistemima. Ovo interdisciplinarno područje fokusira se na razvoj medicinskih uređaja, softverskih aplikacija, dijagnostičkih metoda i terapija s ciljem poboljšanja dijagnoza, liječenja i praćenja pacijenata, uz pažljivo vođenje ekološke održivosti. Počeci razvoja biomedicinskog inženjeringa datiraju iz 1940-ih i 1950-ih godina, kada su razvijeni prvi hemodijalizatori i srčani pacemakeri, postavljajući temelje za razvoj biomedicinskih uređaja. Tokom decenija, biomedicinski inženjering je doveo do mnogih revolucionarnih dostignuća u oblasti medicinske njege i liječenja. Neki od tih primjera uključuju pacemakere, MRI i CT skenere, 3D printanje u medicini, genetsku terapiju, robotiku u hirurgiji, implantabilne uređaje za sluh itd.
Bosna i Hercegovina ima izuzetnog potencijala za razvoj biomedicinskog inženjeringa. Značajan iskorak u razvoju ove oblasti desio se 2014. godine, kada je osnovano Društvo za medicinski i biološki inženjering, koje je veoma brzo svojim aktivnostima steklo međunarodnu prepoznatljivost te je uključeno u članstva organizacija IFMBE, EAMBES i ACCE.
"Značajan faktor u razvoju ove oblasti je svakako i interes koji postoji među mladim talentima i akademskim i istraživačkim institucijama za unapređenje biomedicinskog inženjeringa u BiH", za Bloomberg Adriju kaže dr. Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta za biomedicinski inženjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju u BiH kao prvog privatnog naučnoistraživačkog instituta.
Timovi mladih naučnika i istraživača već sada rade na projektima, kaže Gurbeta Pokvić/Licencirane fotografije
Na samom početku rada Verlab Institut je ostvario partnerstvo s organizacijama kao što su HelmHoltz i Fraunhofer koje pružaju podršku u realizaciji naučnoistraživačkih projekata iz oblasti vještačke inteligencije, medicinskih uređaja i biomedicinskog inženjeringa.
"Timovi mladih naučnika i istraživača već sada rade na projektima poput prepoznavanja neuroloških poremećaja kod nerođene djece primjenom vještačke inteligencije, na predikciji kvarova medicinskih uređaja na osnovu praćenja performanse uređaja, izradi lokalnih digitalnih blizanaca za modeliranje zagađivača zraka, zemlje i vode i predikciju akcidentalnih situacija i sl.", ističe Gurbeta Pokvić.
U saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom rade i na projektu izdavanja nove verzije publikacije koja se tiče kompjuterizovanih sistema upravljanja medicinskim uređajima i primjene vještačke inteligencije u ovoj oblasti, što je samo prvi korak ka osnivanju Centra izvrsnosti za medicinske uređaje Svjetske zdravstvene organizacije.
Završena je priprema i odobreno je učešće konzorcija iz BiH u evropskom projektu EuroCC2, gdje su osigurana sredstva za uspostavljanje nacionalnog centra kompetencija za računarstvo visoke performanse, međutim realizacija ovog projekta pričekat će pristup BiH programu Digitalna Europa.
Također, konkretnije aktivnosti usmjerene na podršku ka digitalnoj i zelenoj transformaciji zdravstvenih organizacija realiziraju se kroz projekt digitalnog inovacijskog huba its4Health u okviru projekta EU4DigitalSME, koji zajednički finansiraju Evropska unija i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ).
"Za unapređenje zdravstvenog sektora u BiH neophodno je ubrzano raditi na dva paralelna procesa: s jedne strane implementacija sistema upravljanja kvalitetom, a s druge strane digitalizacija. Samo na ovaj način možemo govoriti o standardiziranom prikupljanju podataka koji su nužni za daljnje inovacije poput sistema za podršku odlučivanju koji se danas već počinju koristiti u zdravstvenim sektorima u svijetu", ističe Gurbeta Pokvić.
Dodaje da su regulativa i sigurnost od suštinskog značaja u razvoju i primjeni medicinskih uređaja i tehnologija u BiH. Potrebno je usklađivanje s međunarodnim standardima kako bi se osigurala efikasnost i sigurnost medicinskih proizvoda.
Također, za daljnji razvoj ove oblasti od ključnog je značaja saradnja akademske zajednice, industrije i zdravstvenih ustanova. Gurbeta Pokvić naglašava da je takozvani triple helix (trostruka spirala) koncept nužan za podršku inovacijama i ekonomskom rastu.
"Univerziteti i istraživačke institucije igraju ključnu ulogu u generiranju novih znanja i tehnologija. Oni provode istraživanja, razvijaju inovacije i obrazuju buduće stručnjake. Kompanije i poslovni sektor koriste ovo novo znanje kako bi razvijali proizvode, usluge i tehnologije koje mogu biti korisne za tržište", ističe ona.
Pojašnjava da kompanije investiraju u istraživanje i razvoj te komercijaliziraju inovacije. Kada je riječ o vladi i državnim agencijama, one razvoju biomedicinskog inženjeringa doprinose kroz kreiranje regulatornog okvira i politika koje podržavaju inovacije, a također mogu pružiti finansijsku podršku istraživanju i razvoju te promovirati saradnju akademske zajednice i industrije.
CMBEBIH konferencija
Izgradnji prepoznatljivosti ove oblasti u BiH doprinijelo je i održavanje prve Međunarodne konferencije o medicinskom i biološkom inženjeringu u BiH (CMBEBIH) 2015. godine, koja je povezala stručnjake i profesionalce iz ove oblasti u našoj zemlji, ali i otvorila vrata saradnjama s partnerima i organizacijama iz regije i svijeta. Konferencija se održava svake dvije godine, a peta po redu će se održati sredinom septembra.
Međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inženjeringu (CMBEBIH '23) okupit će više od 300 učesnika iz više od 40 država, a prilika je da se prezentiraju naučna postignuća i konkretna rješenja koja doprinose digitalizaciji i zelenoj transformaciji organizacija i procesa. Učesnici su članovi akademske zajednice koji rade na inovacijama, privrednici koji imaju potrebu za tim inovacijama te predstavnici javnog sektora, donosioci odluka od kojih se očekuje da teme iz ove oblasti nametnu kao preduvjet ekonomskog i akademskog napretka BiH.
''Naučni sadržaj konferencije čini oko 200 radova autora širom svijeta koji će biti publikovani u vidu naučne publikacije koju izdaje Springer. Na konferenciji se očekuje učešće digitalnih inovacijskih hubova i kompanija koje imaju rješenja za digitalizaciju zdravstvenog sektora kao što su Oracle, MedIt, CloudIt i HulkApps'', dodaje Gurbeta Pokvić.
.webp){kind=icon}
