.webp){kind=icon}
Zabrana rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine ništa ne rješava, naročito ako znamo da se postojeći zakoni ne poštuju, te će najveću korist od ovakvog rješenja imati veliki trgovci, smatra Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević najavio je da ministarstvo priprema nacrt zakona kojim bi se do kraja godine zabranio rad nedjeljom trgovinama široke potrošnje. Predviđeno je izuzeće za benzinske pumpe, pekare, dežurne apoteke, suvenirnice u turističkim mjestima.
Anketa
Nedostatak radnika
Kako Čavalić pojašnjava za Bloomberg Adriju, ovakvo rješenje najviše ide u prilog velikim trgovcima koji na ovaj način žele riješiti nedostatak radnika. Riječ je o klasičnim zakonima ponude i potražnje. Evidencije zavoda za zapošljavanje u BiH ne daju pravu sliku stanja na tržištu rada - radnika nedostaje i to se znatno osjeti u posljednje dvije godine.
''Zbog toga je izuzetan pritisak na poslodavce da povećaju plate i to se već dešava - prosječna plata ide na 1.300 KM. Dakle, veća potražnja za radnicima povećava cijenu rada i unapređuje radne uslove, odnosno još konkretnije jača njihovu pregovaračku moć'', kaže Čavalić.
Neki poslodavci koriste "zaobilaznicu" u vidu promjene zakona u FBiH, kaže Čavalić/Fena
Međutim, dodaje, neki poslodavci ne žele prihvatiti ovaj trend pa koriste "zaobilaznicu" u vidu promjene zakona u FBiH na način da se zabrani rad nedjeljom. Tako bi se vještački ograničila potražnja za radnicima - šest dana rada prodajnih objekata.
''Pritom, prava radnika ostaju ista ili još više narušena - pregovaračka moć opada, manja je potražnja za radnicima, ostaje samo jedan slobodan dan u sedmici, samo što je to sada isključivo nedjelja, te se teret potrošača prebacuje na šest dana, uglavnom tokom večernjih sati'', kaže Čavalić.
Ovakvim rješenjem nerijetko dolazi do dodatnog kršenja prava radnika jer moraju raditi prekovremeno i duže tokom dana - do 23:00 ili 00:00 - kao što se desilo u Mađarskoj, koja je nakon uvođenja Orbanove neradne nedjelje vrlo brzo ukinula istu.
Kršenje prava radnika
"Pošto je riječ o entitetskom zakonu, rezultat bi bio da radnici rade više tokom šest dana, jedan dan odmaraju kao što je i sada praksa, dok potrošači u FBiH kupuju navečer, a nedjeljom u entitetu RS. Veliki trgovci koji posluju u oba entiteta nemaju štetu od te mjere u kontekstu ukupnog prometa. Najveću štetu imaju radnici, sitni trgovci, potrošači, ali i entitet FBiH", naglašava Čavalić.
Pored velikih trgovinskih lanaca, korist ostvaruju i predstavnici naftne industrije, jer će benzinske pumpe raditi tokom nedjelje i pretvoriti se u mini markete, a kao što je slučaj u Hrvatskoj, gdje čak i peku hljeb.
Zabrana rada nedjeljom pogodovala bi benzinskim pumpama/ Ilustracija/Hifa Oil
''Rješenje nije u zabrani, već u poštivanju Zakona o radu FBiH, koji jasno propisuje da radnik može raditi do 40 sati sedmično, uz dodatne sate prekovremenog rada koji se moraju više platiti. Teorijski to znači pet radnih i dva slobodna dana, ili drugačije uz viša primanja'', ističe Čavalić.
U praksi je situacija takva da radnici obično rade šest, nekada sedam dana bez prestanka, s evidentiranim smjenama od npr. šest i po sati umjesto osam. Neki radnici u trgovinama nemaju stolice za odmor, oni u trafikama nemaju toaleta, dok nerijetko dolazi do mobinga, pa čak i fizičkog nasilja.
''Zabrana rada ništa ne rješava, naročito ako znamo da se postojeći zakoni ne poštuju. Tako da zabrana rada ne daje garanciju da radnik neće raditi u skladištu taj dan, da će objekt namjerno kršiti propise, a kako bi ostvario ekstra profit. Rješenja moraju biti argumentovana, sistemska, zvučna i sprovodiva, a ne populistička, jer to donosi više štete nego koristi'', zaključuje Čavalić.
