Zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine služi kao putokaz i okvir međuresornoj suradnji koja će se odvijati u narednom periodu, rečeno je u utorak na sjednici koja se održava u Zagrebu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je kako je cilj sjednice nastavak iskrenog, kontinuiranog i ustrajnog partnerstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u svim aspektima saradnje. "Poštujemo njen teritorijalni integritet, poštujemo njeno ustrojstvo".
Sjednica je koncipirana u tri segmenta, objasnio je Plenković - snažna podrška evropskoj perspektivi BiH, unapređivanje gospodarske, prometne, energetske i prekogranične saradnje, te stabilnost i funkcionalnost BiH.
Čitaj više
Vlade postigle dogovor o zabrani izvoza trupaca i jedinstvenom nastupu u pogledu Trgovske gore
Na zajedničkoj sjednici govorilo se i o saobraćajnoj infrastrukturi.
08.06.2023
Košarac s entitetima usaglasio korake za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori
Ranije su Košarac i Sattler razgovarali o problematici izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad.
07.03.2023
"Radi se na političkom jedinstvu i strateškom partnerstvu. U tom procesu je važno da se međusobno dobro razumijemo i podupiremo. Proces puta BiH u EU je bitniji nego ikad prije", kazao je on.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je kako kroz saradnju i dijalog obje države mogu jačati svoje veze i raditi zajedno na izgradnji prosperitetne i sigurne budućnosti.
Dodala je kako evropska agenda BiH predstavlja važnu sponu u bilateralnim odnosima s Republikom Hrvatskom kao članicom Evropske unije, "što nas upućuje na još sadržajniju i intenzivniju saradnju, ne samo na bilateralnom, već i na regionalnom i širem globalnom planu".
"Dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini je poticaj svima nama da ubrzano krenemo ka provedbi reformskih procesa i da intenziviramo našu međusobnu saradnju, unutar BiH, ali i sa susjednim državama", rekla je Krišto.
licencirana fotografija
Izrazila je uvjerenje da će iskustva Hrvatske uvelike pomoći u ispunjenju zadaća koje je pred BiH postavila Evropska komisija. Pored evropskih integracija, kao jednog od prioriteta ovog saziva Vijeća ministara BiH, Krišto ja ukazala i na važnost regionalne saradnje, a tome je posvećen rad Vijeća.
Tematika izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori jedna je od tačaka dnevnog reda zajedničke sjednice. Hrvatska je ranije tražila da se o ovom pitanju ne razgovara, ali je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao da neće prisustvovati sjednici ako na dnevnom redu ne bude ova tačka. To pitanje delegiralo je Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Plenković je kazao je da su zemlje, u prošloj godini dosegle razmjenu u iznosu od četiri milijarde eura, što je za 50 posto više nego 2021. godine i što svjedoči intenzivnim ekonomskim odnosima. Najavio je kako će naredne godine Hrvatska biti zemlja partnerica na Gospodarskom sajmu u Mostaru te da u tom duhu unapređuju sve moguće infrastrukturne projekte koji će bolje povezati Hrvatsku i BiH, od mostova do cesta i boljih graničnih prijelaza.
Na današnjoj sjednici raspravljali su o 32 tačke dnevnog reda, između ostalog, o okolišu, Trgovskoj gori, projektu Gornji horizonti, ali da su najsadržajnije teme bile infrastrukturni projekti. Teme su se, dodao je, odnosile na upravljanje granicama, civilnu zaštitu, obrazovanje, socijalnu zaštitu, odbranu i finansije.
Teskt je dopunjen sa dva posljednja paragrafa.
.webp){kind=icon}
