26. maj 2023, 15:13
Priliv turista pogurao promet u hotelijerstvu i ugostiteljstvu
Rast uslužnog sektora u FBiH je u skladu i s kretanjima u evropskoj ekonomiji
Informacije i komunikacije su najveći generator prihoda uslužnog sektora
Depositphotos
I dok industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine pada već peti mjesec zaredom, sektor usluga nastavlja rasti. Također, više od 50 posto ukupno zaposlenih u FBiH radi u uskužnom sektoru. U prvom kvartalu, sektor ugostiteljstva i hotelijerstva je zabilježio solidan rast prometa zahvaljujući rastu broja dolaska.
Tako je sektor ugostiteljstva i hotelijerstva u prvom kvartalu, a u poređenju s četvrtim kvartalom godinu ranije zabilježio rast prometa od 5,1 posto, dok je promet u poređenju s istim periodom 2022. veći za skoro 30 posto.
Kada je riječ o ostalim uslugama, u prvom kvartalu, a u poređenju s četvrtim kvartalom 2022. promet je porastao za 4,4 posto, a u poređenju s istim periodom 2022. za 15,8 posto.
Posmatrano u odnosu na četvrti kvartal 2022. najveći rast su zabilježile stručne, naučne i tehničke djelatnosti, dok je najveći pad zabilježen u sektoru informacija i komunikacija. Ipak informacije i komunikacije su najveći generator prihoda kada je riječ o ovom sektoru.
U sektoru pružanja globalnih poslovnih usluga u Bosni i Hercegovini djeluje oko 175 kompanija koje upošljavaju 15.700 ljudi, a očekuje se da će u naredne dvije godine taj broj porasti na 20.000. Kompanije iz ovog sektora su u prethodne dvije godine ostvarile rast od 724 posto, dok im je promet porastao za 94 posto, rečeno je na ABSL BiH Annual konferenciji održanoj danas.
''Najveći broj zaposlenih radi u IT industriji, call centrima i finansijskom sektoru. Ova tri sektora su u posljednje tri godine ostvarila rast od 145 do 724 posto, a prosječni prihod kompanija godišnje je iznosio od 1,3 miliona KM do 9,4 miliona KM'', rekao je Haris Kadenić, direktor marketinga za SEE region u Manpower Group.
"BDP eurozone vjerovatno će u drugom tromjesečju porasti zahvaljujući zdravom uslužnom sektoru, unatoč negativnom uticaju slabe industrije", smatra glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia koji njemačke i francuske industrijske kompanije ističe kao najveće kočnice evropske ekonomije.
Jaz između potražnje za industrijskom robom i za uslugama u eurozoni još se više produbio i bio najveći od finansijske krize 2008. godine. Razlike u potražnji očitovale su se i u cijenama. Naime, proizvođačke cijene u industriji pale su prvi put od septembra 2020. godine, dok su cijene usluga naglo porasle.
Zbog snažne potražnje, uslužne kompanije imaju veću moć u pregovorima o cijenama dok one industrijske kupce pokušavaju privući popustima.