Predstavnički dom Parlamenta FBiH podržao je Vladin prijedlog proračuna FBiH koji iznosi 6,7 milijardi KM, uz čak 50 amandmana na njegov sadržaj. Za Prijedlog budžeta glasala su 82 zastupnika, dok je jedan bio suzdržan. Niko nije glasao protiv.
Da bi budžet postao operativan, treba da ga u istom tekstu odobre oba doma Federalnog parlamenta. Sjednica Doma naroda sazvana je za sutra. Budući da je Predstavnički dom danas odobrio i amandmane uz Prijedlog proračuna, eventualna istovjetna sutrašnja odluka Doma naroda značila bi da on može stupiti na snagu odmah po objavljivanju u Službenim novinama.
Dom naroda može potencijalno postupiti drugačije eventualnim usvajanjem i vlastitih, drugačijih amandmana, a to bi otvorilo proceduru usuglašavanja teksta jer mora biti jednobrazan da bi stupio na snagu. Usvojenih 50 amandmana danas u Predstavničkom domu predložili su blok stranaka predvođenih Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH i stranke Osmorke.
Obrazloženje ministrice
Federalna ministrica financija Jelka Milićević u obrazloženju rekla je da su razlozi za novi rekordni proračun rast prihoda od poreza i porast servisa vanjskog duga.
Miličević je rekla da su osnovni prioriteti Vlade FBiH ubrzan i održiv ekonomski rast i razvoj, povećanje zaposlenosti, očuvanje i jačanje životnog standarda građana, kao i stvaranje povoljnog ambijenta za privlačenje investicija. "To je najveći proračun dosad i on u svome sastavu ima i akumulirani suficit iz prethodnih godina od 200 miliona KM."
Proračun je za 20,1 posto od proračuna za 2022. godinu.
Novi proračun prvi put predviđa obitelji s djecom kao korisnike dječijeg doplatka, naknade za roditelje djece ometene u razvoju te za potpomognutu oplodnju. "Poseban akcent je stavljen na povećanje mirovina od skoro 16 posto točnije 15,67 posto, dok su plate državnih službenika i namještenika povećane 11,1 posto."
U proračunu su također namijenjena sredstva za izgradnju zatvorskih jedinica u Sarajevu i Mostaru, kao i potpore EU za projekte energetske efikasnosti u iznosu od 12,9 mil KM, koja će biti usmjerena za mala i srednja preduzeća.
Federalna ministrica financija navela je da će budući rast u mnogome ovisiti od kretanjima inflacije kako bi se ona obuzdala. Smatra da je proračun realan i održiv.
"U slučaju poremećaja možemo vrlo brzo reagirati sa kokrektivnim mjerama", objasnila je Milićević. "Ovakav pristup donio je visok stepen likvidnosti i služi kao stabilizator u razdoblju ekonomskih poremećaja."
Istaka je kako je intencija u 2023. godini da se prioritetne aktivnosti podrže kroz financiranje infrastrukturnih projekata što će održati rast ekonomije. Prema prvim projekcijama, kako kaže, ukazuju da je Federacija BiH 2022. godine završila sa ekonomskim rastom od 4,4 posto.
Federalna ministrica financija Jelka Milićević (Fena)
Strukturu proračuna karakterizira rast poreznih prihoda, posebno prihoda iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje od oko 21 posto i prihoda od neizravnih poreza oko 23 posto u bruto iznosu.
Govoreći o rashodima i izdacima navela je da se najizraženije promjene u odnosu na proračun 2022. godine odnose na povećavanje plaća zaposlenih državnih službenika i namještenika, kao i policijskih službenika u efektivnom iznosu od 11,1 posto. To je izvršeno na temelju Sporazuma o utvrđivanju osnovice i boda za obračun kojeg je Vlada potpisala sa Savezom sindikata državnih službenika i namještenika.
Planirana su sredstva za nabavu građevina odnosno smještaj instutucija Vlade FBiH u iznosu od 20 milijuna KM. Za niže razine vlasti predviđen je iznos od 200,0 mil KM kantonima i 39,0 mil KM općinama.
.webp){kind=icon}
