Kolike su plate sezoncima u Crnoj Gori i Hrvatskoj

Sezonski posao u regiji sve je privlačniji, posebno za mlade. Ljetnja sezona samo što nije počela, a već stižu informacije kako ljudi odlaze "preko", što ni ne čudi s obzirom na to da se u regionu, kako kažu sagovornici Bloomberg Adrije, čista zarada u sezoni kreće i do nekoliko hiljada evra mjesečno.

"U Srbiji se zarade za sezonske poslove najčešće kreću u rasponu od 65.000 do 90.000 dinara, u zavisnosti od regije i pozicije. Sa druge strane, sezonski poslovi u zemljama regiona, posebno na Jadranu, postaju sve privlačniji za, jer nude znatno veće zarade, često uz obezbjeđen smještaj i ishranu", navode iz Infostuda.

Za mnoge, dodaju, to znači da mogu da "čisto" zarade i do 2.000 evra mjesečno, i to dok su na moru. Inače, upravo su primorske države u fokusu naših radnika: Hrvatska i Crna Gora posebno.

"Zarade su tamo najviše, a blizina i jezik dodatno olakšavaju odlazak. Na primjer, u Hrvatskoj je potrebno između 55.000 do 65.000 sezonaca, dok je Crnoj Gori potrebno oko 20.000, od čega najmanje 8.000 samo u Budvi".

U Hrvatskoj i Crnoj Gori sezonska zarada i do 3.000 evra

Usput, interesantno je kako su zarade na sezonskim poslovima u regionu, posebno na Jadranu, značajno više nego u Srbiji. "U Hrvatskoj i Crnoj Gori konobari zarađuju od 1.000 do 1.500 evra, kuvari do 2.500 evra, šefovi kuhinje i do 3.000 evra, dok pomoćni radnici u kuhinji imaju od 900 do 1.400 evra", kažu iz Infostuda.

Uz to, kažu, većina poslodavaca obezbjeđuje smeštaj i ishranu, što dodatno povećava neto zaradu radnika.

Naravno, u pitanju nije nova ideja ili dosjetka radnika, već je riječ o trendu koji traje već godinama. "Svake godine sve više je izražen odlazak ljudi preko, a čak decenijama traje trend popularnosti sezonskih poslova vezanih za poljoprivredu, dok u posljednje vrijeme i za ugostiteljstvo i turizam", smatra Nebojša Atanacković, počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije.

Kako kaže za Bloomberg Adria, čak se dešava da su pojedini poslodavci, suočeni sa konkurencijom svojih kolega u inostranstvu, prinuđeni da prestanu sa radom jer ne mogu da pronađu radnike.

Depositphotos

"Naše tržište rada je opterećeno tim nedostatkom, pogotovo zbog negativnog priliva novih kadrova, jer imamo lošu demografsku situaciju već godinama. To se kompenzuje prilivom stranih radnika", ističe Atanacković.

Gdje najviše raste zarada u Srbiji

U Srbiji je najveći rast zarada, sudeći prema Infostudu, zabilježene u turizmu, ugostiteljstvu i građevini, gdje je konkurencija za radnom snagom sve jača, a ponuda radnika ograničena.

"U građevini, gdje je sezona najintenzivnija tokom leta, dnevnice trenutno iznose oko 50 evra. Međutim, broj domaćih radnika je sve manji, pa ne iznenađuje što najveći broj stranih radnika koji dolazi u Srbiju dolazi upravo u ovaj sektor".

Ujedno, struktura oglasa se mijenja. "Poslodavci više ne traže samo mlade i studente, već i radnike sa iskustvom, kao i kvalifikovane zanatlije, zbog hroničnog nedostatka radne snage", navode iz Infostuda za Bloomberg Adria.

Dodaju da popunjavanje sezonskih pozicija ide sporo, naročito za niže plaćene i fizički zahtjevnije poslove, kao i za stručna zanimanja u ugostiteljstvu. "Zabilježen je i trend da se na pozicije poput konobara i pomoćnih kuvara prijavljuje veći broj kandidata, dok za specijalizovane uloge poput kuvara, roštilj majstora ili poslastičara nedostaje adekvatnog kadra", kažu oni.

Međutim, kako Nebojša Atanacković kaže, mladi su često prvi koji biraju sezonske poslove, ali nije nužno slučaj. Naime, često u sezonu odlaze i oni sa iskustvom i znanjem koji mogu da se lako uključe u bilo koji posao sezonskog tipa. "Nema tu nekih pravila, ali osim toga što su mladi često okretljiviji, ali često sa nedovoljno kvalifikacija da bi mogli negdje da se lako uklope u neku stranu firmu", kaže on. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar