.webp){kind=icon}
Od najave njegovog uvođenja, porez na nekretnine u Hrvatskoj izaziva mišljenja. Dok su neki uvjereni da je to dobar potez koji će osigurati priuštivost stanova, drugi su pak vrlo skeptični oko novog poreza. No u Vladi naizgled ne nedostaje podrške oko uvođenja tog poreza s obzirom na to da je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak izjavio da nema neslaganja oko poreza na nekretnine.
Svejedno, premijer je istaknuo kako postoji oprez s obzirom na osjetljivost teme i strahovanje, nerazumijevanje te isključive stavove koji se pojavljuju u medijima.
Kazao je i kako je cilj novim porezom utjecati na smanjenje cijena stambenih kvadrata i cijena najma, a upravo će pitanje priuštivosti stanovanja biti središnji fokus Vladinih aktivnosti u sljedeće četiri godine. Naime, Plenković je istaknuo kako ne smijemo dopustiti da postoji generacija koja si ne može priuštiti rješavanje stambenoga pitanja.
"Zato je kombinacija mjera ključna da se dođe do tog temeljnog cilja", istaknuo je Plenković i dodao kako svi očekuju da će porez rezultirati padom cijena najma.
Dodao je da će cijela porezna reforma biti rasterećujuća te da se sada samo konačno počela koristiti formulacija o porezu na nekretnine, s obzirom na to da u Hrvatskoj već postoji porez na kuće za odmor, koji mnogi plaćaju.
"Ako imate dijete koje želi unajmiti stan i odvojiti se od svojih roditelja, a teško mu je to priuštiti, onda znači da imamo (...) širi problem koji moramo rješavati nekim mjerama politike koje će Vlada predlagati. Važna je tu i uloga lokalne razine jer, kao što znamo, prihodi od poreza na kuće za odmor su lokalni", naglašava Plenković.
No s obzirom na to da su detalji reforme već trebali biti predstavljeni, postavilo se pitanje i zašto se to još čeka. Plenković je na to istaknuo kako predstoji još konzultacija na razini koalicije, stranke i na razini Vlade te da će reforma biti prezentirana kada će biti sastavljena do kraja.
Također, premijer je komentirao Vladin sedmi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena predstavljen prošli petak. Za taj je paket Vlada osigurala ukupno nešto manje od 248 milijuna eura, a tom će novom odlukom, između ostalog, rasti cijene plina i struje, za po ukupno deset posto u idućih šest mjeseci.
Poskupljenje energenata dogodit će se u dva koraka. Cijena struje će prvi put skočiti za 6,5 posto u studenom, a drugi oputa u siječnju. Također, prvo poskupljenje plina zakazano je za listopad.
Komentirajući tu odluku, Plenković je rekao da je Vlada u protekle tri godine osigurala da cijene energenata ne rastu, očuvavši time socijalnu koheziju. Za povećanje ističe da je minimalno te da je i dalje dio visokosubvencioniranog Vladinog paketa.
"To su povećanja koja su u skladu s postupnim, faznim izlaskom iz mjera državnog intervencionizma koje je poduzimala naša Vlada kao jedini akter koji je mogao pomoći građanima i gospodarstvu. Mi smo u tom cilju u potpunosti uspjeli", ocijenio je Plenković.
Argumentirao je to i pozitivnim gospodarskim pokazateljima, kao što su gospodarski rast od 3,9 posto u prvom i 3,3 posto u drugom kvartalu, rekordna zaposlenost od oko 1,75 milijuna, najniža nezaposlenost od oko 87 tisuća, rekordna turistička sezona, inflacija koja se u kolovozu spustila na 1,8 posto. Tu je i rast plaća, pri čemu je Plenković najavio da će od siječnja 2025. opet rasti i minimalna plaća, ne otkrivši koliko.
