.webp){kind=icon}
U rijetkom potezu praćenja suvremenih trendova domaći su regulatori Porezna uprava i Hrvatska narodna banka (HNB) prije dvije godine hrvatskim građanima omogućili isplatu plaća na račune u popularnoj aplikaciji za platni promet Revolut. Osam godina ranije, tek malo prije pokretanja Revoluta, Hrvatska je zabranila isplatu redovnih osobnih dohodaka u gotovini.
Naravno, ta odluka tada nije došla s ciljem ubrzavanja puta prema bezgotovinskom društvu nego je bila samo još jedna ekshibicija domaćih poreznika. U međuvremenu su Revolut i druge slične aplikacije i platforme sagradili autoput prema bezgotovinskom društvu, pa hrvatski regulatori i nisu imali previše izbora nego građanima podići barem tu rampu. S legalističke strane, radilo se o tome da je Revolut Bank UAB, litavska banka preko koje posluje Revolut, dobila odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Hrvatske.
Zaintrigiralo nas je stoga koliko se građana u protekle dvije godine, otkad je isplata osobnih dohodaka na Revolut postala legalna, odlučilo na to. Pokušali smo iz raznih izvora saznati barem neku okvirnu brojku, no nismo dospjeli daleko. Upite smo poslali Poreznoj upravi, Revolutu i središnjoj banci, no ostali smo bez konkretnih odgovora.
Od Porezne uprave popili smo pedalu. Na našu molbu odaslanu sredinom svibnja da nam pošalju podatke o tome koliko građana prima osobne dohotke na račune u Revolut Bank UAB, dobili smo odgovor mjesec dana kasnije u kojem je stajalo kako bi Uprava za izdvajanje zatraženih podataka trebala "provesti posebne obrade za koje u ovom trenutku nema osigurane resurse".
Obratili smo se i Revolutu. Iz te tvrtke smo samo dobili odgovor kako ne objavljuju taj tip informacija po pojedinim zemljama. Iz Revoluta se, inače, ovih dana hvale s 45 milijuna korisnika u 40-ak država, od čega je navodno njih oko 400 tisuća u Hrvatskoj.
U Revolutu šute oko toga koliko hrvatskih građana prima plaće na račune u toj aplikaciji | Depositphotos
Treća adresa bila je središnja banka. Iz HNB-a su nam odgovorili kako ne raspolažu "podacima o vrsti i iznosu novčanih transakcija preko aplikacije Revolut". No njihova statistika možda može dati barem dio odgovora na intrigu.
HNB vodi statistiku o osobnim doznakama – novčanim transferima između fizičkih osoba nerezidenata i rezidenata. Najvećim dijelom se odnosi na doznake radnika iz emigracije u njihovu domicilnu zemlju.
Te brojke središnje banke pokazuju kako je nakon mnogo godina, tijekom kojih je taj iznos bio na nuli ili vrlo blizu nje, iznos osobnih transfera iz Litve u Hrvatsku u proteklih nekoliko naglo počeo rasti. S 15,4 milijuna u 2020. godini porastao je na više od 50 milijuna lani, a trend se nastavlja i u ovoj godini.
Kako nije zabilježen bilo kakav značajan rast broja hrvatskih emigranata u Litvu koji bi opravdao skok, posumnjali smo kako bi porast mogao zapravo značiti rast korištenja aplikacije Revolut. Iz središnje banke su potvrdili tu sumnju i odgovorili kako "u slučaju Litve (...) rast osobnih doznaka iz te države vjerojatno odražava rast korištenja Revoluta".
Iz Litve je u Hrvatsku lani kroz osobne doznake prebačen 51 milijun eura, a u prvom ovogodišnjem tromjesečju taj trend je nastavljen s dodatnih 12,2 milijuna. Poput drugih sličnih platformi, Revolut uz transfer novca pruža i usluge ulaganja na financijskim tržištima, osiguranja, a imaju čak i program vjernosti. Takav niz usluga i regulatorni obuhvat međunarodnih financijskih transakcija znače da ukupne brojke vjerojatno izražavaju razne transfere među kojima su plaće samo dio.
Teoretski maksimum
No kad bismo pretpostavili da se cijeli iznos osobnih transfera iz Litve u Hrvatsku odnosi na osobne dohotke, što bi značilo da je lani, uz prosječnu isplaćenu plaću u Hrvatskoj od 1.148 eura, osobni dohodak na račun u Revolutu primalo oko 3,7 tisuća osoba. Brojku je, naravno, potrebno uzeti s puno opreza i možda bi je trebalo smatrati nekakvim teoretskim maksimumom, barem u ovom trenutku.
Ako ništa drugo, u obzir se mora uzeti da bi Revolutu za isplatu osobnog dohotka u Hrvatskoj mogli biti oni skloniji tehnologiji gdje su prosječno više plaće, što znači da bi njihov broj zapravo bio manji. S druge strane, opet, aplikacijama za platni promet su sklonije mlađe generacije koje u prosjeku imaju niže primitke.
Pariški ured Revoluta gdje se stvara budućnost financijske tehnologije | Cyril Marcilhacy/Bloomberg
Revolut je prije desetak dana objavio kako je lani uz prihode od 2,2 milijarde dolara imao rekordnu neto dobit od čak 428 milijuna dolara. Ako se ne radi o kreativnom računovodstvu, brojke su više nego impresivne čak i u tradicionalno gramzivom bankovnom sektoru.
Općenito, banke vole kad klijenti kod njih na račune primaju redovne plaće. Smatra ih se pouzdanijima, vjernijima, i ponajviše sigurnijom metom za nuđenje novih usluga.
Odljev takvih klijenata prema neobankama, financijsko-tehnološkim platformama poput Revoluta ili Aircasha čija popularnost posljednjih godina nesumnjivo raste, mogao bi jednog dana možda i ugroziti tradicionalno poslovanje banaka. U Hrvatskoj, čini se, domaće banke od toga zasad ne moraju strahovati, ali žele li zadržati klijente, upravo sada je trenutak za razvoj novih kanala za komunikaciju i rad s klijentima. Financijska revolu(t)cija je na pragu.
