Električna vozila (EV) postaju sve popularnija širom svijeta, a posebno unutar Europske unije. S obzirom na sve strože ekološke propise i sve veću svijest o potrebi smanjenja emisija stakleničkih plinova, prelazak na električna vozila smatra se ključnim korakom prema održivoj budućnosti.
Međutim, kako bi električna vozila mogla postati mainstream, nužna je infrastruktura koja će podržati njihovu upotrebu. Tu dolazimo do električnih punionica, koje su ključni element u tranziciji k elektromobilnosti.
Hrvatska, kao članica Europske unije, aktivno radi na razvoju mreže električnih punionica. Međutim, broj korisnika električnih i plug-in hibridnih vozila još uvijek je na niskoj razini i ne raste dinamikom koja je predviđana.
Također, operatori punionica suočavaju se s izazovima vezanim uz razvijenost i kapacitet elektrodistribucijske mreže, regulatorne prepreke te značajne financijske troškove prilikom izgradnje i održavanja infrastrukture.
Električna igra prijestolja
Jedna od ključnih tvrtki aktivnih u tom segmentu poslovanja je Hrvatski Telekom (HT) koji trenutačno upravlja s više od 300 električnih punionica diljem Hrvatske.
"Punionice su strateški raspoređene po cijeloj Hrvatskoj, osiguravajući dostupnost u većim gradovima i turističkim regijama. Najveći broj punionica postavljen je u središnjoj Hrvatskoj, zatim u Istri i Kvarneru, Dalmaciji, Slavoniji i Lici. Naša mreža je dizajnirana da podrži potrebe lokalnog stanovništva, poslovnih korisnika i turista", rekli su za Bloomberg Adriju iz HT-a.
Iz HT-a dodaju da nude širok raspon punionica, uključujući AC (standardne) i DC (brze) punionice. Većina njihovog portfelja sastoji se od AC punionica s maksimalnom snagom do 22 kilovata, što je idealno za svakodnevno punjenje. Također, imaju DC punionice koje omogućuju brzo punjenje, a njihova snaga uglavnom iznosi oko 50 kilovata. Njihova ponuda osigurava fleksibilnost i prilagodbu različitim potrebama korisnika, od privatnih vozača do poslovnih flota.
GreenWay
Iza HT-a po broju punionica je HEP koji u svojoj mreži ima 286 javno dostupnih punionica ravnomjerno raspoređenih diljem Hrvatske, po svim županijama i u Gradu Zagrebu, na otocima, na atraktivnim lokacijama u gradovima, turističkim i administrativnim središtima te na odmorištima autocesta. HEP trenutno raspolaže s četiri tipa punionica: wallbox (22 kilovata), AC punionica (2×22 kilovata), AC/DC punionica (75 kilovata) i UFC (ultrafast charger) (175 kilovata).
HEP napominje da se naplata obavlja preko ELEN aplikacije, za koju je nužno izvršiti registraciju i kroz aplikaciju povezati bilo koju karticu za plaćanje.
Broj e-vozila raste, ali sporo
Iz HEP-a kažu da je broj korisnika električnih i plug-in hibridnih vozila još uvijek je na niskoj razini i ne raste dinamikom koja je predviđana. "Zato je predviđanje trendova nezahvalno, ali možemo reći da ćemo se u HEP-u prilagoditi svakoj nastaloj promjeni. HEP ima dovoljno rasprostranjenu mrežu punionica u cijeloj RH kojom zadovoljava trenutne potrebe korisnika", ističu iz HEP-a. "Također, kontinuirano razmatramo potrebe i mogućnosti širenja mreže punionica pri tome uzimajući u obzir specifične potrebe pojedinih lokacija."
Iako je Hrvatska među slabijim državama EU-a po udjelu električnih automobila među novim prodanima autima, njihov broj ipak raste. U Hrvatskoj je na cestama sada 7032 električna automobila, što je rast za više od 68 posto u odnosu na 2022. godinu. Međutim, kako su rekli iz udruge Strujni krug, danas u Europi prometuje više od 2,9 milijuna električnih vozila, od čega Hrvatsku tijekom ljetne turističke sezone posjeti više od 50 tisuća vlasnika električnih vozila za koja je potrebna veća i kvalitetnija infrastruktura punionica.
Još jedan bitan igrač na tržištu je i Grupa Petrol koja u Hrvatskoj upravlja sa 114 e-punionica, odnosno 213 mjesta za punjenje. Njihove punionice uglavnom su smještene u okolici Zagreba, u većim gradovima poput Slavonskog Broda, Splita i Križevaca, na odmaralištima autocesta te u turističkim središtima poput Pule, Rovinja, Poreča, Buzeta i Kaštela. "Trenutno provodimo projekt MULTI-E, u sklopu kojeg prvenstveno instaliramo brze punionice, ali i značajan broj običnih punionica", pojašnjavaju iz Petrola.
Petrol
Iz Petrola napominju da su već implementirali ultra brze punionice s kapacitetom od 150 kilovata po priključku na nekoliko lokacija, uključujući Desinec–Sjever, izlaz Dugopolje i Mall of Split.
"Pored ostalih lokacija koje pripremamo, planiramo ove godine postaviti 15 ultrabrzih punionica, što će osigurati 30 novih priključnih mjesta", dodaju iz Petrola. Također, u sklopu europskog projekta CROSS-E, Petrol planira instalirati 40 ultrabrzih punionica na 15 lokacija u Hrvatskoj, od kojih će osam lokacija imati punionice za teška električna vozila (HDV).
HT također planira značajno proširenje svoje mreže punionica.
"Fokusirani smo na povećanje broja punionica u Hospitality segmentu, kao i na rješenja za poslovne korisnike s električnim flotama vozila. Cilj nam je pružiti što bolju podršku rastućem broju električnih vozila na tržištu, posebno u svjetlu sve većeg broja tvrtki koje se usmjeravaju prema elektrifikaciji svojih voznih parkova", ističu iz HT-a.
Izazovi u razvoju infrastrukture
Međutim, razvoj te infrastrukture nije bez izazova. HT navodi da je jedna od glavnih prepreka razvijenost i kapacitet elektrodistribucijske mreže, koja teško prati potrebe za velikim snagama električne energije potrebne za instalaciju mreže punionica.
"Taj problem nije specifičan samo za Hrvatsku, već je prisutan i u mnogim zemljama EU-a. Također, regulatorni izazovi i financijski poticaji igraju ključnu ulogu u razvoju infrastrukture", objašnjavaju iz HT-a.
Petrol se suočava s izazovima na lokacijama gdje prelaze na srednjenaponske priključke, zbog čega grade vlastite transformatorske stanice.
"U Sloveniji smo na prodajnom mjestu Kozina postavili baterijski sustav koji omogućuje sigurno pohranjivanje i fleksibilno isporučivanje električne energije. Iako na spomenutoj lokaciji do sada nismo imali problema s osiguravanjem potrebne snage, ovaj pilot projekt postavljanja baterijskog sustava je izvrstan primjer na temelju kojeg ćemo moći jasno procijeniti isplativost takvog rješenja u budućnosti", dodaju iz Petrola.
Depositphotos
HEP također ističe financijske troškove kao značajnu prepreku. "U idućem razdoblju očekujemo da promjene u zakonskom okviru dodatno motiviraju korisnike na kupovinu električnih automobila, a investitore na izgradnju infrastrukture", zaključuju iz HEP-a.
Osim spomenutih operatora, i druge kompanije su ozbiljno ušle u igru. Tako je kompanija GreenWay nedavno otvorila dvije ultrabrze punionice u Mipcro Retail parku, uz trasu buduće brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina koju je Vlada označila kao prioritetnu. Svaka punionica ima snagu od 150 kilovata i dva CCS priključka, omogućujući istovremeno punjenje do četiriju vozila. Električni automobil može napuniti bateriju do 100 kilometara dosega u samo osam minuta. Te punionice tek su početak ambicioznih planova. Kako je rekao direktor kompanije Dino Novosel, u planu je postaviti minimalno 300 brzih i ultrabrzih punjača.
.webp){kind=icon}
