.webp){kind=icon}
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, koji će danas biti potpisan u Pekingu, a stupiće na snagu u maju, otvoriće granice za srpsku robu u Kini i obrnuto, za kinesku robu u Srbiji i postepeno ukidati carine za veliki broj proizvoda. Domaća industrija je tražila ustupke, odnosno izuzeće za proizvode koji bi se mogli naći na udaru kineske robe. Ovaj sporazum bi trebalo da donese nove investicije i uključi kompanije u kineske lance snabdijevanja.
Zasad se zna da će sporazum obuhvatiti 10.412 srpskih proizvoda i 8.930 sa kineske strane. Bez carina Srbija će na tržište od 1,5 milijardi stanovnika izvoziti jabuke, šljive, breskve, smrzunte maline i ostalo bobičasto voće, sojino ulje, vodu, kiselu vodu i gotovo sve faramaceutske i industrijske proizvode. Planirano je da će se za 25 odsto proizvoda carine prilagođavati u periodu od pet, deset ili 15 godina, a oko 10 odsto proizvoda će biti izuzeto.
Boško Bondžulić, član izvršnog odbora Master Fruitsa, kompanije koja je nekoliko godina izvozila smrznute maline u Kinu, kaže za Bloomberg Adriju da ukidanje carine od 30 odsto predstavlja veliko olakšanje u procesu trgovine. To je velika prednost, a Kina je ogromno tržište i tamo se može naći kupac za svaku vrstu proizvoda.
"Kina se bavi proizvodnjom bobičastog voća, malina, borovnica i kupina, ali i Rusija i Francuska imaju sopstvenu proizvodnju malina pa opet izvozimo tamo. Naša malina je kvalitetna i s obzirom na karakteristike sorte vilamet, koja je u svijetu poznata po svojoj aromi i procentu suve materije, sigurno će naći svoje mjesto i na kineskom tržištu", kaže Bondžulić.
Za razliku od voća, koje će odmah biti oslobođeno carina, ovaj namet će za vino biti postepeno ukidan za po 20 odsto u narednih pet godina. Inače, carine na vino iznose oko 27 odsto, ali sa drugim dažbinama dostižu 48 odsto.
Milan Nastasić, suvlasnik BT Winery, kaže za Bloomberg Adiju da je u posljednje vrijeme stagnirao izvoz vina u Kinu, jer imaju ogromne količine na zalihama, ali su i oni malo kalkulisali i čekali potpisivanje ovog sporazuma koji se dugo najavljuje.
"Iz Srbije se izvozi oko million boca vina godišnje, a ukidanjem carina brojke će se drastično promijeniti. Sigurno ćemo izvoziti četri ili pet puta više prema Kini, naročito veliki igrači Vršački vinogradi, Rubin ili Čoka. Samo Rubin proizvodi tri ili četiri miliona flaša godišnje", navodi Nastasić.
Naš sagovornik ocjenjuje da će se sigurno smanjiti prodaja na srpskom i drugim tržištima, jer Kinezi su kupci koji avansno plaćaju.
Kako je Srbija nesrazmjerno mali partner u ovom ekonomskom odnosu, jasno je da je teško biti konkurentan kineskoj privredi, koja se u međunarodnim okvirima ne naziva samo najmnogoljudnijom zemlja svijeta već i svjetskom fabrikom, imajući u vidu da se u Kini praktično sve proizvodi.
Za domaću privredu je i dalje nepoznanica kako će i koliko sporazum sa Kinom uticati na njihovo poslovanje. Kako najavlju, pratiće primjenu sporazuma i ukoliko dođe do prekomjernog uvoza robe i ugrožavanja domaće proizvodnje, postoji mogućnost primjene zaštitnih mjera u skladu sa pravilima STO, na čije poštovanje su se obavezale obje strane.
Domaća industrija je ukazala da najveća opasnost od prekomjernog uvoza robe iz Kine jeste proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda, odjeće i obuće, plastike, đubriva (djelimično), razni proizvodi hemijske industrije fitofarmacije, insekticidi, herbicidi, zaštita bilja i dezinfekciona sredstva, keramika i neorganske hemikalije (djelimično), drvo (ogrevno, neobrađeno) aparati za domaćinstvo i njihovi dijelovi, TV aparati, sječiva, poljoprivredne mašine, vagoni..
Kada pogledamo uvoznu strukturu proizvoda iz Kine, vidimo da je primarno riječ o nerazvrstanoj robi, dakle, u pitanju je širok asortiman različitih finalnih proizvoda koje koristimo svakodnevno.
Dragoljub Vukadinović, predsjednik Metalca, koji proizvodi posuđe i bojlere, smatra da ovaj sporazum ne ide u prilog privredi Srbije.
"Ne znam u čemu smo konkuretni na kineskom tržištu, možda u prodaji mesa. Ali ako se pogleda koliki deficit imamo i ako se uzme u obzir da smo prošle godine uvezli robu u vrijednosti od 4,7 milijardi evra, jasno je da će naša industrija koja proizvodi robu široke potrošnje biti u problemu", kaže Vukadinović.
Smatra da domaći prozvodi neće moći cjenovno da pariraju kineskim. "Ako budu potpuno ukinute carine na uvoz kineske robe, mislim da se loše piše za privredu Srbije."
Evropske zemlje vraćaju neki vid zaštite jer su pooštrile kriterijume kvaliteta proizvoda koji mogu ući na njihovo tržište. Prema njegovoj ocjeni, biće dosta problema u kontroli kvaliteta jer veliki broj proizvoda ne može da prođe procedure zdravstvene ispravnosti i tehničke sigurnosti.
Kineska vlada smatra da su sporazumi o slobodnoj trgovini nova platforma za dalje otvaranje prema svijetu i ubrzanje domaćih reformi, efikasan pristup integraciji u globalnu ekonomiju i jačanje ekonomske saradnje sa drugim ekonomijama. Kina ima 24 sporazuma o slobodnoj trgovini u izradi, među kojima je 16 potpisano i već na snazi. Prve dvije evropske zemlje koje su zaključile sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom su Island i Švajcarska. Sporazum sa obje zemlje stupio je na snagu 1. jula 2014. godine.
Poslije ovog sporazuma, teško da će Srbija smanjiti uvoznu zavisnost od Kine, ali ono što je ključno u smanjenju deficita jeste povećanje našeg izvoza, plus uključivanje naših kompanija u kineske lance snabdijevanja u Srbiji, što bi ovaj sporazum trebalo da omogući.
Jedno je sigurno, mi ne možemo da konkurišemo u masovnoj proizvodnji Kini i moramo da se orijentišemo ka sofisticiranim visokokvalitetnim proizovodima, koje oni inače kupuju u Evropi.
(Ažurirano preciznim podacima o datumu potpisivanja sporazuma.)
