Jeste li se ikada pitali tko tiska novac? Ako jeste, možda vam je prošlo kroz glavu da bi tiskanje ogromne količine novca, koja bi zadovoljila potrebe svakog stanovnika jedne države, bila dobra ideja. Ipak, stvari su malo kompliciranije jer prevelika količina novca na tržištu dovodi do njegove deprecijacije. Također, ako ga nema dovoljno, nitko neće moći raditi i zarađivati, a samim time ni trošiti, što bi dovelo do drastičnog pada kvalitete života, a moguće i ozbiljnijih društvenih nemira.
Institucija koja kao vaga određuje koliko je novca dovoljno središnja je banka. Glavna funkcija središnjih banaka upravljanje je monetarnom politikom jedne zemlje ili monetarnog područja kako bi se postigla stabilnost cijena i održao ekonomski rast.
Ključne uloge središnjih banaka
1. Kontrola inflacije
Središnje banke rade na održavanju stabilnih cijena putem kontrole njihova rasta. To se postiže upravljanjem ponudom novca, kamatnim stopama i drugim instrumentima monetarne politike. Cilj je održavanje umjerene i predvidive inflacije (jačanje valute nije uvijek povoljno) kako bi se osigurala dugoročna financijska i ekonomska stabilnost.
2. Upravljanje novčanom masom
Središnje banke imaju nadležnost nad emisijom i kontrolom novca u ekonomiji. One odlučuju koliko novca treba biti u optjecaju i kako se regulira. Pravilno upravljanje novčanom masom pomaže stabilizaciji ekonomske izvedbe, održavanju povjerenja u valutu i sprječavanju hiperinflacije koje se naše starije generacije zasigurno sjećaju.
3. Nadzor nad bankarskim sustavom
Središnje banke obično imaju nadzornu ulogu nad bankama i financijskim institucijama u zemlji. To uključuje postavljanje regulacija i pravila kojima se osigurava sigurnost i stabilnost bankarskog sustava. Središnje banke također mogu pružiti likvidnost bankama u hitnim situacijama kako bi se spriječila financijska kriza.
4. Održavanje stabilnosti tečaja
Središnje banke mogu intervenirati na deviznom tržištu kako bi održale stabilnost tečaja nacionalne valute. To se često radi putem kupovine ili prodaje deviza kako bi se utjecalo na vrijednost valute u odnosu na druge valute. Stabilan tečaj može pomoći održavanju povjerenja u valutu i olakšavanju međunarodne trgovine.
5. Podrška ekonomskom rastu i zapošljavanju
Središnje banke također često imaju odgovornost za poticanje održivog ekonomskog rasta i zapošljavanja. To se može postići putem adekvatnog upravljanja kamatnim stopama i drugim instrumentima monetarne politike koji potiču investicije i potrošnju.
Važno je napomenuti da se uloge središnjih banaka mogu razlikovati među različitim zemljama i monetarnim sustavima. Neki od ovih zadataka mogu biti povjereni drugim institucijama, ovisno o organizaciji financijskog sustava određene zemlje.
Savezne rezerve
Savezne rezerve (The Federal Reserve System, The Federal Reserve/Fed) središnja su banka Sjedinjenih Američkih Država. One su neovisna institucija koja upravlja monetarnom politikom i osigurava stabilnost financijskog sustava u SAD-u. Dvostruki mandat Feda osim stabilnosti cijena uključuje i stabilnost tržišta rada, odnosno rad na smanjenju nezaposlenosti. Savezne rezerve su osnovane pod predsjednikom SAD-a Woodrowom Wilsonom koji je 23. prosinca 1913. potpisao zakon o njihovu osnivanju.
Iako ne postoji uvjerljiv način da se tako nešto utvrdi, moglo bi se reći da su Savezne rezerve najmoćnija financijska institucija na svijetu.
Zgrada Saveznih rezervi Paula Philippea Creta iz 1937. | Depositphotos
Savezne rezerve imaju Odbor guvernera i regionalno su organizirane. U SAD-u postoji 12 regionalnih filijala, i to u Bostonu, New Yorku, Philadelphiji, Clevelandu, Richmondu, Atlanti, Chicagu, Saint Louisu, Minneapolisu, Kansas Cityju, Dallasu i San Franciscu.
Neovisnost Feda očituje se u činjenici da njihove odluke ne mora potpisati predsjednik SAD-a ili bilo koji drugi dužnosnik administracije. S druge strane, Kongres ipak nadzire rad te središnje banke, a ona također mora djelovati u smjeru postizanja ekonomskih i fiskalnih ciljeva administracije.
Europska središnja banka
Europska središnja banka (ECB) središnja je banka eurozone, monetarnog područja koje čine 20 zemalja Europske unije koje euro koriste kao zajedničku valutu. Osnovana je 1998. kao ključna institucija za provedbu monetarne politike eurozone i održavanje stabilnosti cijena.
Sastoji se od Vijeća guvernera, Izvršnog odbora i Općeg vijeća. Dok se Izvršni odbor bavi svakodnevnim obavezama središnje banke, a Opće vijeće ima savjetodavnu ulogu, Vijeće guvernera tijelo je u kojem se donose glavne odluke ECB-a. Sastoji se od četveročlanog Izvršnog odbora i predstavnika središnjih banaka iz 20-članog monetarnog područja. U sastav Općeg vijeća ulaze i guverneri banaka članica Europske unije koje nisu članice eurozone.
Zgrada ECB-a biroa Coop Himmelb(l)au iz 2014. | Bloomberg
Iako su njezine glavne funkcije suštinski gotovo iste kao zadaci koje ima Fed, njezin položaj razlikuje se jer obuhvaća 20 nekad odvojenih bankarskih sustava koji se razlikuju po povijesti, pravnom okviru i ekonomskim prilikama. Pogledamo li samo inflaciju, koju ECB treba držati oko granice cilja od dva posto (kao i Fed), vidjet ćemo da su podaci od države do države značajno različiti, a godišnje stope variraju od niskih jednoznamenkastih vrijednosti do osmerostruko viših stopa.
Kako i gospodarski rast među zemljama članicama varira, ECB pri donošenju odluka o kamatnim stopama mora uzeti u obzir da neke države ne bi bile pogođene više od drugih, što bi moglo dovesti do prelijevanja kapitala iz jedne države u drugu i dodatno komplicirati stvari za monetarne, ali i političke vlasti. Tu monetarnu instituciju nadzire Europski parlament, a banka izvješća o radu predaje zastupnicima četiri puta godišnje.
Banka Engleske
U Europi postoji još jedna velika monetarna institucija, koja možda nije utjecajna kao ECB, ali je zato starija više od tri stoljeća. Osnovana 1694. godine, Banka Engleske (Bank of England) odgovorna je za formuliranje i provedbu monetarne politike u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ona provodi nadzor nad bankarskim sektorom, osiguravajući da banke ispunjavaju odgovarajuće standarde i regulacije kako bi održavale stabilnost financijskog sustava. Banka također procjenjuje i smanjuje sustavne rizike i poduzima mjere za sprječavanje financijskih kriza.
Zgrada Banke Engleske Johna Soanea iz 1827. godine, odnosno rekonstrukcija Herberta Bakera iz 1931. | Bloomberg
Banka Engleske odgovorna je za emisiju i upravljanje britanskim novcem. Ona tiska novčanice i kontrolira te održava likvidnost u gospodarstvu. Ta joj funkcija donosi pozornost javnosti, posebno sada kada je država dobila novog monarha, čiji lik treba biti prisutan na novčanicama i kovanicama.
Za rad središnje banke ključna su tri odbora koja se bave monetarnom i financijskom politikom te prudencijalnom regulacijom.
Banka Engleske odgovara britanskom parlamentu i do 1946. bila je dioničko društvo. Iako je sada u javnom vlasništvu, Banku Engleske ne financiraju porezni obveznici.
Banka Japana
Još jedna banka osnovana prilično davno središnja je banka Japana. Službeno Nippon Ginkō (日銀/Nichigin) ili Bank of Japan (BOJ) osnovan je 1882. godine, a prvi je put tiskao novac tri godine kasnije.
Smješten je u poslovnoj četvrti Nihonbashi u Tokiju, a priroda problema s kojima se Nippon Ginkō suočava nešto je drugačija od ostalih velikih svjetskih banaka.
Zgrada Banke Japana Tatsune Kinga iz 1896. | Bloomberg
Dok se njegovi kolege češće brinu o tome kako ograničiti rast cijena, japanski središnji bankari tradicionalno se moraju boriti sa suprotnim fenomenom – deflacijom. I dok vam rast vrijednosti novca možda zvuči sjajno, trebate se prisjetiti da on često dovodi do smanjenja potrošnje i pada gospodarske aktivnosti. Također, deflacija povećava stvarnu vrijednost duga koji morate vraćati.
U njenoj je nadležnosti određivanje monetarne politike, odlučivanje o kamatnim stopama te izdavanje i praćenje dužničkih vrijednosnih papira. Banka Japana također prikuplja ekonomske podatke, provodi istraživanja i analize te ih objavljuje. U sklopu banke postoji 15 odjela, a dosad je imala 32 guvernera.
Adria regija
Što se Adria regije tiče, Hrvatska i Slovenija su pod jurisdikcijom ECB-a, dok monetarnu politiku Srbije vodi Narodna banka Srbije.
U Bosni i Hercegovini je glavna institucija u tom području Centralna banka Bosne i Hercegovine, dok je u Sjevernoj Makedoniji to Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije (Народна банка на Република Северна Македонија/Narodna Banka na Republika Severna Makedonija).
Zbog mogućnosti da se kapital prelije na strana tržišta, ali i zbog visokog udjela kredita u stranoj valuti, monetarne vlasti Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije svakako moraju pratiti odluke velikih svjetskih igrača.
.webp){kind=icon}
