Europa u razvoju umjetne inteligencije gleda u leđa SAD-u i Kini

Čini se da je Europa u procesu razvoja moderne internetske ekonomije sjedila po strani jer su najveće svjetske kompanije za potrošačku tehnologiju i računalstvo u oblaku (eng. Cloud) niknule u Silicijskoj dolini i Kini. Dok se razvija konsenzus da je umjetna inteligencija (UI) (eng. Artificial Intelligence – AI) sljedeća velika tehnološka prekretnica, europski poslovni čelnici i javni dužnosnici strahuju da će se povijest ponoviti s potencijalno katastrofalnim strateškim i ekonomskim posljedicama. "Ako vaši konkurenti koriste električnu energiju, ne želite ostati s petrolejkom", rekao je Cédric O, bivši francuski ministar digitalnih znanosti.

Među mjestima u koje zabrinuti investitori ulažu novac njemački je startup Aleph Alpha, tvrtka sa sjedištem u Heidelbergu koja konstruira velike jezične modele slične onima OpenAI-ja, proizvođača ChatGPT-a. Kada je Lakestar Advisors, fond rizičnog kapitala (eng. Venture Capital – VC) s uredima u Zürichu, Berlinu i Londonu, podržao startup 2021. godine, istaknuo je svoju želju za ulaganjem u "europski digitalni suverenitet".

Obožavatelji Aleph Alphe počeli su ga nazivati "europskim odgovorom na OpenAI", ali njegovo pravo na tu titulu osporeno je u lipnju, kada je troje pariških istraživača prikupilo 105 milijuna eura za vlastiti startup – Mistral AI. Ta tvrtka, koja je prije poslovala pod nazivom EuroAI, također planira napraviti temeljne generativne AI modele. U svojim obraćanjima investitorima, Mistral je upozorio kako je činjenica što Europa nije stvorila "ozbiljnog konkurenta" u umjetnoj inteligenciji "veliko geopolitičko pitanje".

Rivalstvo između startupova otkriva podređen položaj Europe u najnovijoj utrci u tehnološkom naoružanju. Dok Aleph Alpha i Mistral tek traže svoje uporište, velike tehnološke tvrtke u SAD-u i Kini već godinama razvijaju vlastite tehnologije. "Europa je", kaže Jonas Andrulis, glavni izvršni direktor Aleph Alphe, "na dalekom trećem mjestu".

Izvršni direktor Mistrala Arthur Mensch kaže da njegova tvrtka do kraja godine planira zaposliti desetak inženjera te početkom 2024. objaviti svoje prve jezične modele. Iako su za standarde europske tehnološke industrije prikupili veliki iznos, on blijedi u usporedbi s dosadašnjih više od 10 milijardi dolara OpenAI-ja. Mensch ističe kako će morati privući više ulaganja. Aleph Alpha, čiji su klijenti uglavnom u Njemačkoj, s investitorima trenutačno pregovara za više novca, ali je Andrulis pristao pričati samo o 28 milijuna eura koje ima u banci. "To je u biti dovoljno za plaćanje jednog Microsoftova mjesečnog računa za struju", kaže.

Arthur Mensch, izvršni direktor Mistrala | Bloomberg

Postoje različita objašnjenja zašto Europa nije uspjela iskoristiti internetsku ekspanziju. Budući da se kontinent sastoji od mnogih nacionalnih gospodarstava s različitim kulturama i jezicima, tvrtkama nedostaje pristup golemim, jednojezičnim tržištima poput onog u SAD-u ili Kini. Europska financijska industrija također nije usporediva s američkim ulagački mnogo potentnijim VC-ovima.

Najznačajnije europske inovacije u modernom dobu interneta mogle bi biti politike koje reguliraju ponašanje privatnih tvrtki. Europska unija (EU) se predstavila kao alternativa onome što je, u očima mnogim Europljana, izrazito američka sloboda u pristupu digitalnoj privatnosti, autorskim pravima i korištenju podataka. Europa bi iduće godine trebala uvesti neke od najstrožih propisa o umjetnoj inteligenciji, pa već postoji određena zabrinutost da bi to moglo ograničiti razvoj kontinenta u nadolazećoj eri umjetne inteligencije. Volker Wissing, njemački ministar digitalnih poslova, kaže da podržava suzdržanost i očuvanje europskih vrijednosti, ali da bi razvoj umjetne inteligencije na kontinentu mogao biti "zakočen regulativom".

Ljudi koji traže argumente o štetnosti europskog regulatornog pristupa mogu uprti prstom na nedavne primjere američkih tehnoloških tvrtki koje su odlučile odgoditi lansiranje svojih proizvoda na europskom tržištu ili nagovještavaju da bi to mogle učiniti. Iz Meta Platformsa su rekli da će proći nekoliko mjeseci prije nego što ponude svoju novu uslugu Threads u EU-u, zbog zabrinutosti oko poštivanja zakona o privatnosti. Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman je u svibnju rekao da njegova tvrtka možda neće poslovati u Europi ako osjeti da se ne može uskladiti s pravilima EU-a. Kasnije je uzmaknuo po pitanju te izjave, ali je OpenAI svoje europsko sjedište ipak smjestio u London, koji više nije dio Unije.

Optimističniji pogled na stvari je da europska ograničenja zapravo stvaraju priliku za tvrtke koje su se već prilagodile europskom pristupu privatnosti. I Aleph Alpha i Mistral obećavaju isporuku modela koji su u skladu s kontinentalnim standardima privatnosti te korisnicima daju potpuni nadzor nad njihovim podacima. "Inače neće proći", kaže Thomas Preuß, upravljački partner u njemačkoj ulagačkoj tvrtki DTCP Management.

Mnoge europske korporacije već oklijevaju sa slanjem svojega intelektualnog vlasništva preko Atlantika kako bi napravile chatbot ili druge generativne UI alate, kaže Stephen Nundy, investitor iz Lakestara. To bi tvrtke koje redovno koriste Microsoft Excel ili Amazon Web Services moglo potaknuti na traženje alternative kada su u pitanju novi proizvodi umjetne inteligencije, posebno u strože reguliranim industrijama. "Koliko europskih banki koristi OpenAI? Nijedna. Zabrinute su zbog slanja podataka američkim tvrtkama koje ne mogu kontrolirati", ističe Nundy.

Jonas Andrulis, glavni izvršni direktor Aleph Alphe | Bloomberg Businessweek Adria

Andrulis kaže da je većina klijenata njegova startupa nepopustljiva u tome da se njihovi podaci mogu obrađivati i čuvati isključivo na vlastitim poslužiteljima. Prisjeća se poruke jednog bankarskog klijenta kojeg odbija imenovati: "Uočimo li da bilo koji dio vašeg softvera prenosi podatke, u nevolji ste." Četrdesetjednogodišnji glavni izvršni direktor, bivši voditelj UI istraživanja za Apple, kaže da su među klijentima njegove tvrtke i njemačke regulatorne agencije. Također naglašava da će klijenti moći modificirati svoje UI alate kako bi zadovoljili svoje potrebe, odnosno moći će birati točno određene pružatelje usluga u oblaku ili proizvođače čipova.

Mistral AI ide istim putem. Kažu da planiraju koristiti softver otvorenog koda, za razliku od OpenAI-ja. Pomogne li to europskim korporacijama osjećati se ugodnije, u Mistralu bi mogli biti bogato nagrađeni jer među tvrtkama vlada bojazan da će zaostati za konkurencijom. "Najveći je strah europskih tvrtki da neće dobiti pristup tako važnoj tehnologiji", kaže Mensch.

Definicija europske tvrtke nije baš najjasnija. Najistaknutiji UI projekt u regiji vjerojatno je DeepMind, britanski laboratorij za umjetnu inteligenciju u vlasništvu Alphabeta. Mistral također ima neke američke investitore. Ljudi u europskoj tehnološkoj industriji tu razliku ponekad nazivaju gotovo stanjem uma. Preuß DTCP-ovo ulaganje u Cohere sa sjedištem u Torontu naziva ulaganjem u Europu. Kaže da oko petina osoblja Coherea živi na Starom kontinentu te da se kanadski startup fokusira na hermetičku usklađenost i standarde sigurnosti podataka. "Cohere je europska tvrtka koja se slučajno nalazi u Kanadi. Tako mi to vidimo", naglašava Preuß.

Međutim, za neke je Europljane UI već vezan isključivo za OpenAI. Eléonore Crespo, izvršna direktorica Pigment SAS-a, francuskog dobavljača poslovnog softvera koji umjetnu inteligenciju razvija koristeći OpenAI-jevu uslugu, kaže da bi njezini klijenti bili voljni raditi s europskom alternativom, "ali nemaju vremena čekati", zaključuje.

Preveo Miro Soldić – Bloomberg Adria.